Skup je izlaganjem , uime jednog od organizatora, otvorila Žana Ćorić, savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u BIH Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH
U organizaciji više znanstvenih institucija u Zagrebu i Osijeku održava se trodnevna međunarodno znanstveno stručna konferencija “Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država”. Inicijator i organizator skupa je Institut za migracije i narodnosti.
Institut je znanstveno istraživačka institucija s najdužim stažem u Republici Hrvatskoj, a i u širem okruženju u istraživanju unutarnjih i vanjskih migracija, nacionalnih manjina i hrvatske dijaspore. Donosimo vam dio izlaganja tijekom prvog dana konferencije održane u Hrvatskoj matici iseljenika.
Kao jedan od organizatora konferencije, skup u Hrvatskoj matici iseljenika, izlaganjem o tome što Vlada Republike Hrvatske i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske čine kroz programe i aktivnosti u nastojanjima kako bi Hrvati u Bosni i Hercegovini imali bolji položaj i kako bi živjeli kvalitetnije – otvorila je savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Žana Ćorić.
– Tu je program stipendiranja studenata koji studiraju u Bosni i Hercegovini, te program kojim financiramo znanstvene, obrazovne, kulturne i zdravstvene projekte. Radi se o većim projektima koje provodimo u partnerstvu s lokalnim zajednicama i udrugama Hrvata u BiH. Imamo i program koji se zove „Javni poziv“ njegov je cilj jačanje odnosa Hrvata u domovini i izvan nje, u ovom slučaju u Bosni i Hercegovini – objasnila je Ćorić.
Od 2017. godine podupire se rad hrvatskih institucija u Bosni i Hercegovini poput Sveučilišta u Mostaru, Hrvatskog narodnog kazališta i Sveučilišno bolničkog centara, a nedavno je i domovima zdravlja na području s pretežno hrvatskim stanovništvom upućena dodatna medicinska oprema.
– Ovo su četiri programa koja su financijske naravi, ali ne provodimo samo programe takve naravi. U suradnji s nadležnim institucijama promijenili smo pravilnik o polaganju državne mature za tisuću naših učenika koji maturu polažu u RH. Sada je taj ispit za njih besplatan. Tu je i naš projekt „Korijeni“ kojim povezujemo naše mlade, učenike i učenice iz BiH s vršnjacima u Hrvatskoj i iseljeništvu. Sve ove aktivnosti i naši napori za cilj imaju unaprjeđenje položaja, a u političkom dijelu i ostvarivanje jednakopravnosti, te očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta i jačanje svih veza s Republikom Hrvatskom – istaknula je Ćorić, te dodala: – Napori koji se čine, donose višestruku korist Republici Hrvatskoj, prije svega u ljudskim potencijalima doprinose gospodarstvu, znanosti i obrazovanju, a i ovdje danas na ovoj međunarodnoj konferenciji dio znanstvenika je porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Znamo i da je vanjsko trgovački deficit najveći s BiH, znači Hrvati u Bosni i Hercegovini kupuju hrvatske proizvode, te na taj način čuvaju i radna mjesta ovdje. I ono što je jako važno i dalekosežno to je sigurnosni aspekt. Bosna i Hercegovina nam je prvi susjed, sa njima imamo najdužu granicu i Hrvati u BiH mogu biti jamac naše sigurnosti u budućnosti.
Upravo zato neizmjerno je važno zaustaviti iseljavanje Hrvata s područja BiH, rečeno je u dijelu izlaganja Matijasa Bakovića Odsjeka za kroatologiju Hrvatskih studija.
– Primjetan je ogroman pad broja Hrvata u Bosni i Hercegovini, što znači da je ta identitetska odrednica još jače izražena. I ovo izlaganje naslanja se na te činjenice. Prema popisu stanovništva 2013. godine, a objavljen je 2016. bilo je oko pola milijuna Hrvata, no danas imamo popise Hrvatske biskupske konferencije koji nam govore o tek negdje oko 350 tisuća Hrvata u Bosni i Hercegovini, odnosno katolika. No, moramo znati da nisu nužno svi tamošnji Hrvati katolici, no i oni su dio hrvatskog identiteta – objasnio je Baković.
Osim o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, na skupu je bilo riječi i o utjecaju integracijskih i dezintegracijskih procesa na Hrvate u Vojvodini od kraja 20. stoljeća do danas, posebno u svjetlu posljednjih događaja oko bunjevačkog dijalekta, objašnjava Krešimir Bušić s Instituta za migracije i narodnosti.
– Ova tema je aktualna, pogotovo ako sagledamo posljednje događaje u Subotici vezanog za priznavanje hrvatskog standardnog jezika, odnosno manipuliranje s dijalektom hrvatskog jezika, hrvatskom ikavicom, stvaranjem pseudobunjevačkog jezika i priznavanja u javnoj upotrebi. Što je jako opasno i zlorabi se za stvaranje pseudobunjevačke nacije – istaknuo je Bušić.
Jedna od ključnih stvari, ističe Bušić, kada se govori o integrativnim procesima, a pogotovo o hrvatskom kulturnom identitetu je prihvaćanje hrvatskog standardnog jezika.
Tekst: Maja Raguž
(https://glashrvatske.hrt.hr/)
