Uz pozdravnu riječ ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana te priređivača Đure Vidmarovića o knjizi će govoriti: prof. dr. sc. Sanja Vulić, a u ime nakladnika Božica Brkan
Hrvatska matica iseljenika i Izdavačka kuća Acumen d.o.o. pozivaju na predstavljanje knjige Josip Gujaš-Đuretin: Mene su ljepote ostavile priređivača Đure Vidmarovića u utorak, 5. studenoga u 17 sati u Hrvatskoj matici iseljenika.
Uz pozdravnu riječ ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana te priređivača Đure Vidmarovića o knjizi će govoriti: prof. dr. sc. Sanja Vulić, a u ime nakladnika Božica Brkan.
Ulomke iz knjige će interpretirati dramska umjetnica Biserka Ipša.
Književnik i povjesničar Đuro Vidmarović je četiri desetljeća istraživao opus pjesnika i povjesničara Hrvata u Mađarskoj Josipa Gujaša Đuretina, koji je kao 40-godišnji profesor u budimpeštanskoj gimnaziji prerano umro 1976. Na 320 stranica, knjiga naslovljena po stihu – lajtmotivu iz pjesnikove predsmrtne pjesme Mene su ljepote ostavile, podijeljena je u dvije cjeline. U prvoj, priređivač s književno-teorijskoga motrišta analizira pjesnikovo nedovoljno poznato poetsko djelo i njegove znanstvene interese naznačene u Gujaševoj doktorskoj disertaciji vezanoj uz identitetske izazove vlastite manjinske zajednice. Zanimljiva je Gujaševa suradnja s Milivojem Slavičekom te nepoznata arhivska i filološka ostavština koju je Vidmaroviću ustupila, sada također pokojna, Gujaševa supruga Vera Grunčić. Drugi dio knjige donosi ranije i sada prvi put objavljene pjesme, što u izvornome a što u transkribiranome obliku. Recenzentice su prof. dr. sc. Sanja Vulić i Božica Brkan. Nedvojbeno, riječ je o studioznom sintetskom prinosu književnoj i književno-teorijskoj literaturi posvećenoj vodećem hrvatskom pjesniku u Mađarskoj sredine 20. stoljeća. Knjigu sabranih djela Josipa Gujaša Đuretina (1936. – 1976.) s književno-teorijskom analizom priređivača Đure Vidmarovića su 2019. financijski poduprli Ministarstvo kulture RH i Hrvatska matica iseljenika, otrgnuvši zaboravu život i djelo ovog istaknutog intelektualca, pripadnika hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj. (VK)