Zagreb, 16. srpnja u Hrvatskoj matici iseljenika
Sadržajem, temeljitošću pristupa i razinom obavljenoga posla antologija ostvaruje iznimni prinos prevođenju hrvatske književne baštine na strane jezike, u ovom slučaju na engleski. Knjiga sadrži antologijski izbor iz hrvatskoga renesansnog pjesništva, proze kao i dramskih djela
HMI poziva na svečano predstavljanje antologije hrvatske renesansne književnosti The Glory and Fame / Dike ter hvaljen’ja priređivača Vladimira Bubrina i Vinka Grubišića koje će se održati u četvrtak, 16. srpnja u podne u Hrvatskoj matici iseljenika.
O knjizi će govoriti: mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj HMI-ja, prof. dr. sc. Sanja Nikčević, Umjetnička akademija, Osijek; dr. sc. Antun Pavešković, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; predsjednik Hrvatske Akademije Amerike John Kraljic. kao i priređivači. Predstavljanje vodi Vesna Kukavica, prof.
Sadržajem, temeljitošću pristupa i razinom obavljenoga posla antologija The Glory and Fame / Dike ter hvaljen’ja, ur. Vladimir Bubrin i Vinko Grubišić, Hrvatska Akademija Amerike / Croatian Academy of America, New York, 2015.nedvojbeno ostvaruje iznimni prinos prevođenju hrvatske književne baštine na strane jezike, u ovom slučaju na engleski. Knjiga sadrži antologijski izbor iz hrvatskoga renesansnog pjesništva, proze kao i dramskih djela.
Priređivači ove jedinstvene hrvatske renesansne čitanke su dvojica našijenaca sa stalnom kanadskom adresom, Vinko Grubišić – književnik i dugogodišnji profesor Sveučilišta Waterloo, kroatist, komparatist i latinist, objavio je niz knjiga i studija o hrvatskoj književnosti te prijevode s više jezika na hrvatski i s hrvatskoga na engleski i Vladimir Bubrin – publicist i prevoditelj, doktorirao je na Odsjeku za slavenske jezike i pravne znanosti Sveučilišta u Torontu, objavljuje u uglednim slavističkim časopisima, a na engleski je preveo više djela hrvatske književnosti.
Cilj koji su priređivači sebi postavili bila je predstaviti inozemnom čitatelju izbor iz pjesničkih, proznih i dramskih djela pisanih na hrvatskom jeziku u razdoblju renesanse, tj. otprilike od posljednje četvrtine 15. st. do oko 1600. godine. Zna li se da je hrvatska renesansa, uz poljsku, imala među slavenskih narodima najplodniju književnost te da jedina među slavenskima očituje izrazito mediteransku sastavnicu, bit će još jasnije zašto je dobrodošla i važna zamisao da se načini ovakav izbor. Grubišić i Bubrin čitatelju podastiru izabrane ulomke, rijetko čitava djela (dakako: ona kraća) te nastoje olakšati razumijevanje starih tekstova brižno priređenim znanstvenim aparatom koji uključuje rječnik.