Knjižicu su na engleskom, francuskom i hrvatskom objavili Muzeji Ivana Meštrovića, a autorica projekta i teksta je kustosica Barbara Vujanović. Grafički dizajn vodiča potpisuje studio Bilić-Müller, a autori fotografija su Valentino Bilić Prcić, Siniša Štambuk i Barbara Šarić
Iz tiska je izašao rujanski broj Žive zajednice, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni, s kojim se navršava 35 godina izlaženja „Žive zajednice“
Nastavu mogu pohađati djeca u dobi od 4 do 18 godina. Molimo sve zainteresirane da se za upis i za sve dodatne informacija jave na navedenu e-mail adresu
Pročitajte višeVoditelj misije fra Marijan Petričević blagoslovio je okupljene vjernike i automobile, nakon čega se išlo u ophodu uz molitvu krunice i pjevanje hrvatskih marijanskih pjesama do Gospine kapele u Maria Sternbachu kod Florstadta
Ova aktivnost, prva je u nizu onih kojima će biti obilježena deseta godina kako se u Crnoj Gori održava nastava hrvatskoga jezika i kulture
Pročitajte višeSpomen-ploču u Pajngrtu otkrili su veleposlanik RH u Beču Gordan Bakota, načelnik Kurt Fischer i zastupnica Općine Opuzen. Natpis glasi: „Ova zgrada bila je dom prvoj tamburaškoj grupi u Gradišću, koju je osnovao učitelj Slavko Marhold, a vježbao Klement Visković“
Na 28. Festivalu nacija sudjelovala je i Hrvatska kulturno umjetnička i sportska zajednica. Članovi ovog udruženja, kojeg vodi Damir Kozarić, organizirali su prodajni štand s ukusnim domaćim specijalitetima i predstavili hrvatske plesove i pjesme
Pročitajte višeVažne podatke o hrvatskoj nastavi, o nastavim mjestima, vremenu održavanja nastave, školskim aktivnostima, radovima učenika, popis učitelja i njihove biografije, te adresu ureda hrvatske nastave i broj telefona koordinatora naći ćete na internetu na www.hds-ch.com
Pročitajte više
Cilj projekta – učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj za pripadnike hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske je očuvanje, njegovanje i promicanje hrvatskoga jezika i kulture
Zahvaljujući njihovu radu papa je prepoznao važnost slavenskog jezika kao dionika kršćanstva i uključio ga u liturgiju, uz latinski, grčki i hebrejski. Uspjesi braće, Konstantina (koji je uzeo svećeničko ime Ćiril) i Metodija osobito su bitni u oblikovanju prvog slavenskog pisma u povijesti – glagoljice
