Hrvatsko izaslanstvo predvodio je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i predsjedatelj hrvatskog dijela MMO-a, a makedonsko Edmond Ademi, ministar u Vladi Republike Makedonije zadužen za dijasporu i predsjedatelj makedonskog dijela MMO-a
Pročitajte višeDana 20. lipnja održan je okrugli stol ‘Baština i migracije’ u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku, Etnografskim muzejom Istre u Pazinu i Katedrom za manjinske kulture i zajednice Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Pročitajte višeMatica donosi članke o susretu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović s Hrvatima u Rimu i u pokrajini Molise, tematskoj sjednici Saborskog Odbora za Hrvate izvan RH, festivalu povijesti Kliofest, izložbi sitne keramike umjetnika Adama Dworskoga…
Pročitajte višePokrovitelji manifestacije su SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE, GRAD ZAGREB i gradonačelnik Milan Bandić.
Pročitajte višeNa Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 18. lipnja je započeo seminar Hrvatski u Mađarskoj – seminar za razvijanje kompetencija za nastavu hrvatskog kao nasljednog jezika, koji će se u sljedeća tri dana, zaključno s 22. lipnjem, odvijati u Domu Crvenog križa na Sljemenu.
Pročitajte višeMeđu odlikovani su istaknuti kulturni i znanstveni djelatnici te političari hrvatskih manjinskih zajednica Srednje i Jugoistočne Europe kao što su Slaven Bačić i Tomislav Žigmanov iz Republike Srbije, te krug uglednika okupljenih oko Kluba August Šenoa iz Mađarskoga Pečuha
Pročitajte višeOsvrt Mije Marića, predsjednika Udruge Prsten i ravnatelja Hrvatske matice iseljenika o okupljanju, odgovornosti i odanosti
Pročitajte višeDoktorat je zasluženo dodijeljen ovom renomiranom kroatisti sa australskog Sveučilišta Macquarie u Sydneyju, gdje profesor Luka Budak predaje trideset i pet godina, točnije od godine 1983.
Pročitajte višeMlađi naraštaji ne vole domovinu svojih predaka manje, ali je njihova ljubav malkice drukčija, kao što su drukčiji i njihovi odnosi prema Hrvatskoj. Oni je vide više poduzetnički i to je zapravo dobro, jer su upravo oni ti koji bi Hrvatskoj najviše mogli pomoći svojim iskustvom i znanjem
Pročitajte višeLeopoldova rukopisna zbirka obuhvaća više od 2.000 pjesama. Izdao je šest knjiga a pjesme je objelodanio i u antologijama, školskim knjigama, kalendaru Gradišće i Hrvatskim novinama. Član je austrijskoga PEN kluba i Društva hrvatskih književnika
