Kada su počeli Staljinovi progoni, radnici – kolonisti iz drugih dijelova svijeta bili su prvi na udaru. Tako su i Hrvati vrlo rano postali meta progona. Mnogima se u Staljinovim logorima – gulazima gubi svaki trag
Pročitajte višeMeđuvladin mješoviti odbor za manjine Srbije i Hrvatske, koji se ponovno sastao poslije tri i pol godine, zasjedat će dva dana i poslije razgovora u Beogradu bit će nastavljen u Bačkom Monoštoru
Pročitajte višeNa koncertu Zagrebačkih solista i violončelista Marca Coppeya izvest će se tri virtuozna koncerta za violončelo – dva Koncerta za violončelo J. Haydna te Koncert za violončelo L. Boccherinija
Pročitajte višeKnjigu “Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata” (308 str.) objavili su Pučko otvoreno učilište Sveti Ivan Zelina i Hrvatsko književno društvo Sveti Jeronim
Pročitajte višePoznat je po svom angažiranom hrvatstvu i skrbi za očuvanje kulture moravskih Hrvata. Za to je dobio Kulturnu nagradu Hrvatskoga centra u Beču „Metron“ za 2012. godinu
Pročitajte višeNa izložbi Franjo Tahy i Tahyjev grad u Donjoj Stubici široj i stručnoj javnosti predstavit će se život jednog od danas najozloglašenijih slavonskih velikaša, kao i javna percepcija njegove ličnosti u historiografiji, umjetnosti i popularnoj kulturi
Pročitajte višeHrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića iz Šibenika uz pokroviteljstvo Vijeća franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i BiH organizira „Hodočašće putevima sv. Nikole Tavelića u Bosnu i Hercegovinu” u prigodi priprave za „Jubilej 2020.” kojim će se proslaviti pedeset godina kanonizacije prvog hrvatskog sveca, sv. Nikole Tavelića (1970.-2020.)
Pročitajte višeU organizaciji Hrvatske samouprave Kukinja i folklornog društva Ladislava Matušeka, tradicionalni blagoslov vinove loze održan je u vinogradu Anice i Ivice Bošnjaka
Pročitajte višeAustrijsko društvo za kroatistiku, koje skrbi o unaprjeđivanju znanosti o hrvatskom jeziku i kulturi, slavi prvu obljetnicu utemeljenja
Pročitajte višeDvadeset godina nakon osnutka u misijama se još govorilo i sanjalo o ‘povratku u domovinu’. Nakon četrdeset se na sva usta pričalo o ‘potrebi integracije’ u njemačko društvo, dok se danas, nakon pedeset godina, hrvatsko iseljeništvo u Njemačkoj nalazi na pragu asimilacije
Pročitajte više
