Sedam tematskih cjelina Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2025. koje su naslovljene Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost te Nove knjige, donose raznovrsne studije s 25 zasebnih autorskih priloga koji povezuju stvaralaštvo ljudi naših korijena s četiriju kontinenata…
Iz tiska je izišao Hrvatski iseljenički zbornik 2025. Sedamdeseti jubilarni svezak Matičina godišnjaka fokusiran je na trenutačno najdinamičniju i najmnogoljudniju hrvatsku migrantsku zajednicu u Europskoj uniji, koja višestoljetno živi u Saveznoj Republici Njemačkoj. Pozornost uredništva privukao je priljev Hrvata u Njemačku nakon otvaranja tamošnjeg tržišta rada za hrvatske državljane (2015.), a koji je prosječno zadnjeg desetljeća zahvaćao oko 50.000 osoba. Drugim riječima, godišnje migrira grad veličine Šibenika! Istodobno, u Njemačkoj se rađa, otkriva autorica glavnoga tematskog priloga Monika Balija, sve veći broj Hrvata. Hrvati u Njemačkoj neupitno predstavljaju izniman demografski potencijal, ali i golem intelektualni kapital za Hrvatsku koja je u procesu kreiranja atraktivnije useljeničke politike s ciljem poticanja povratka iseljenika, odnosno doseljavanja u Lijepu Našu. Optimizam stoga ulijeva poticajan uvodni esej našeg europarlamentarca Davora Ive Stiera, koji dokazuje kako je za Hrvatsku važno da Europska unija nastavi s kohezijskom politikom koja će joj omogućiti hvatanje koraka s razvijenijim Unijinim članicama. Gospodarskim rastom RH bi mogla preokrenuti trend migracija jer se smatra da se u boljim gospodarskim okolnostima više isplati ostati u vlastitoj zemlji.
Uspješnoj integraciji naših povratnika s raznih meridijana, školovanih u multikulturnim sredinama domicilnih zemalja, u suvremeno hrvatsko društvo najviše pridonosi dobro poznavanje hrvatskoga jezika i kulture. Slijedom te činjenice Matičin godišnjak donosi novosti o Croaticumovim priručnicima za brže učenje hrvatskoga jezika i kulture, uključujući poučavanje mladih s pomoću videoigara (Ana Grgić, Darko Matovac, Josip Mihaljević).
Ukratko, sedam tematskih cjelina Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2025. koje su naslovljene Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost te Nove knjige, donose raznovrsne studije s 25 zasebnih autorskih priloga koji povezuju izabrano stvaralaštvo ljudi naših korijena s četiriju kontinenata… Dio pristiglih radova, prihvaćenih od strane uredništva HIZ-a, bit će tiskan u idućim svescima ove serijske publikacije, kako su troškovi poštarine za zemlje izvan EU-a nakladniku definirali nove prostorne i financijske okvire.
Matičin godišnjak podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta. Postignuća znanstvenika opisuje Tanja Rudež. Obilje kulturoloških tema s iseljeničkim predznakom obrađuju naši istaknuti stalni suradnici kao što su: Jasna Novak Milić, Anamarija Sučec, Milan Bošnjak, Stan Granic, Ivana Hebrang Grgić, Rebeka Mesarić Žabčić, Tado Jurić, Bernardica Periš, Jerko Čutura, Ante Čuvalo, Blanka Matković, Marija Lipovac, Snježana Radoš, Željka Lovrenčić, Marta Tomić, Domagoj Vidović, Milan Puh, Marijeta Rajković Iveta. Urednica i ovog godišnjaka je Vesna Kukavica, rukovoditeljica Matičina Odjela za nakladništvo.
Zanimljivo, naslovnica je inspirirana minulom Godinom Marka Marulića, simboličnog oca hrvatske književnosti. Na naslovnici je novi osmi zastor Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu sa središnjim motivom Marka Marulića, autora Zlatka Kauzlarića Atača, izrađen je i svečano postavljen u povodu obilježavanja Godine Marka Marulića – pisca prvoga hrvatskog epa Judite. Zastor je premijerno prikazan (5. X. 2024.) kao sastavni dio scenografije istoimene opere skladatelja Frane Paraća, na čijim rubnim dijelovima su oslikane bitke Marulićeva i našeg vremena uz prizore vukovarskoga egzodusa.
Tekst: Snježana Radoš Foto: Mara Bratoš, ustupljena fotografija