Festival ‘Orgulje’ Zagrebačke katedrale

4 min čitanja

Festival Orgulje Zagrebačke katedrale i Udruga Zvuci tišine u suradnji s Mađarskim institutom u Zagrebu najavljuju koncert orgulja Pinko-Behrends – Hibšer 10. kolovoza u 20h.

Današnje orgulje u katedrali nisu prvi takav instrument. Povijest orgulja katedrale je daleka i bogata. Prve vijesti o orguljama nalazimo već u 15. i 16. st. Nabavio ih je biskup Osvald, a već u 16. st. popravljao ih je A. Flauenstein. Katedralni orguljaš G. Štrukl podrijetlom iz Štajerske gradi godine 1647. novi instrument s trinaest registara. Već negdje oko 1690. godine ljubljanski orguljar I. Faller pregrađuje i povećava orgulje u kojima se očituje utjecaj južnonjemačke i talijanske orguljarske tradicije. Nakon toga dugo ne znamo ništa pouzdano što se zbiva s orguljama u katedrali sve do 1834. godine. Te godine u katedralu stiže novi do tada najveći instrument u Hrvatskoj, mađarskog graditelja F. Fochta. No, zbog pogrešaka u konstrukciji ubrzo su prodane crkvi u Pregradi. Bile su to tromanualne orgulje s četrdesetak registara. I danas se još nalaze u Pregradi u prilično lošem stanju. Godine 1852. Kaptol naručuje orgulje kod ugledne njemačke tvrtke Walcker iz Ludwigsburga s četiri manuala, pedalom i pedeset registara. Postavljene su već 1855. Ono što je iznimno važno je da tvrtka Walcker u to vrijeme biva poznata u cijelom svijetu te iznimno cijenjena, a njene velike orgulje su tad već stajale u crkvama u Hamburgu, Ulmu, Bostonu i one najveće u Rigi. Ove zagrebačke orgulje ubrajaju se među pet najvrjednijih ostvarenja spomenute tvrtke. Nakon potresa 1880. godine i one su teško stradale, te su u razdoblju koje je dolazilo bile izložene učestalim intervencijama kojekakvih orguljaških majstora. Sve do 1912. godine kad sve te prilično loše intervencije uklanja tvrtka Walcker koja ih je i gradila, te ih i modernizira. Posljednji veći restauratorski zahvat na njima bio je 1978. godine.
Orgulje zagrebačke katedrale pripadaju u red koncertnih orgulja romantičnih zvukovnih osobina s preko 6000 svirala, te sedamdeset osam registara i četiri manuala. Instrument je to na kom je moguće izvoditi doslovno svu orguljašku literaturu od stare glazbe pa sve do najsuvremenijih skladbi. Kako za solističke koncerte sjajan je i za komorno muziciranje. Smatraju se vrhunskim dostignućem orguljarskog umijeća i danas su jedne od najvećih u Europi i svijetu a ujedno se svrstavaju među deset najljepših i najkvalitetnijih orgulja u svijetu. Svirale su smještene u monumentalnom neogotičkom kućištu koje se izvrsno uklopilo u prostor katedrale. Tko je bio graditelj kućišta ostala je nepoznanica. Spomenik su kulture nulte kategorije, registrirane pri Ministarstvu kulture RH kao zaštićeno kulturno dobro.
(zagreb-cathedral.org)

Program koncerta:
10. 8. / 20,00 Pinko-Behrends – Hibšer, sopran – orgulje (Hrvatska)
Milan Hibšer, orgulje / organ (Hrvatska / Croatia)
Anonimus: Ave Maris Stella (gregorijanski koral i improvizacija)
GiaccomoPuccini: Salve Regina
Olivier Messiaen: Joieet clartédescorps glorieux
Mt 13,43: Tada će pravednici zasjati poput sunca u kraljevstvu Oca svojega
Bruno Vlahek (1986): Agnus Dei (iz mise MariaeAuxilii)
Max Reger: Maria Wiegenlied
Max Reger: Fantazija i Fuga u d-molu op. 135/b
Gian Baptiste Pergolesi: Cuju san imamgementem (Stabat ello)

Podijeli ovaj članak
Skip to content