Slavni izumitelj 24. siječnja 1906. godine patentirao je svoju prvu mehaničku olovku. Rođen na području današnje Slovačke, Penkala je bio poljsko-nizozemskog porijekla. Doselio je u Zagreb, ali izabrao je biti Hrvat te promijenio ime u Slavoljub
Prigodna predavanja i poetske večeri u sklopu Dana održavaju se do 26. siječnja, a otvoren je i natječaj za Godišnju nagradu Nikola Tesla – Genij za budućnost
Ricov je bio član Društva književnih prevodilaca Hrvatske, član radnik Hrvatskog književnog društva sv. Ćirila i Metoda, utemeljitelj Zajednice samostalnih pisaca TIN, član DKH; Hrvatskog centra PEN-a od ’88., član Predsjedništva Hrvatske paneuropske unije od 1991. (DKH)
Na prvom mjestu, s 19 zlatničara, je društvo Hrvatski sinovi odsjek 170 u Merrillvilleu, Indijana. Sa 14 slavljenika slijedi društvo Zora odsjek 351 u Detroitu, Michigan. Nakon odsjeka 351 s 12 zlatničara slijedi društvo Sv. Juraj odsjek 354 u Cokeburgu, PA. Tri odsjeka imaju 11 zlatničara: društvo Sv. Sveti odsjek broj 1 u Pittsburghu, društvo Sv. Lovro odsjek broj 13 u Steeltonu, PA i društvo Sv. Juraj odsjek 248 u Clairtonu, PA. Po 10 zlatničara ima društvo Sv. Rok odsjek broj 5 u Johnstownu, PA i društvo Hrvatska sloboda odsjek broj 32 u Chicagu, IL
Pročitajte višeDječju grupu, čija je knjiga “Kad sam bila mala“i nosač zvuka promoviran u Hrvatskom Židanu, vodi Kristina Pantoš-Kovač
Pročitajte višePrvi broj izašao je pod nazivom “Napredak – Hrvatski narodni godišnjak za godinu 1907.” Glasilo je postalo svjedok kulturnih, političkih i svih drugih društvenih događanja, ali i cjelokupne aktivnosti HKD Napredak
Pročitajte višeDevet kandidata našlo se na zajedničkoj izbornoj listi Hrvatske kuće (Kroatisches Haus) i dvoje Hrvata bilo je na listi “Katolici za München”
U sklopu 28. Međunarodnog filmskog festivala u Trstu bit će prikazano jedanaest hrvatskih filmova. Svi filmovi u dugometražnomom i dokumentarnom natjecateljskom programa na ovome će festivalu imati svoju talijansku premijeru.
Bal je jedna od najvažnijih godišnjih kulturnih manifestacija gradišćanskih Hrvata koji su kroz pet stoljeća sačuvali hrvatsku kulturu, identitet i jezik na tlu Austrije. Okupio više od 1000 Hrvata iz Beča i Gradišća, njihove goste iz Hrvatske i susjednih država te prijatelje Austrijance
U povodu obilježavanja 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića (1551.-1617.) hrvatskog povjesničara, jezikoslovca, izumitelja, diplomata, inženjera, svećenika i biskupa, Grad je postavio spomen- ploču na njegovoj rodnoj kući
