Matica hrvatska jedna je od temeljnih institucija hrvatskoga naroda utemeljena 10. veljače 1842. u okviru čitaonice u Zagrebu. Utjecaj njena djelovanja na hrvatski narod je nemjerljiv, jer je svojim radom podržavala svijest i nadu o društvenoj, kulturnoj i političkoj slobodi u samostalnoj Hrvatskoj
Na Pedagoškoj visokoj školi Gradišća može se odnedavno studirati hrvatski jezik. U suradnji sa Sveučilištem u Grazu su u okviru nove izobrazbe pedagogoga stvorili Katedru za hrvatski jezik, a profesuru je dobila slavistica Zorka Kinda-Berlaković
Izložbu Likovne kolonije “Šarlotta Lavanda”otvara Vesna Haluga, konzulica Generalnog konzulata RH u Pečuhu
Švicarci su na referendumu prihvatili prijedlog kojim se olakšava procedura dobivanja državljanstva za useljenike treće generacije, čiji djedovi i bake su došli u ovu zemlju. Tražitelji moraju imati pet godina školovanja u Švicarskoj i važeću prebivališnu dozvolu
Pročitajte višeTamburaški orkestar Wellebit 1902 u Berlinu organizira tradicionalnu, godišnju, glazbenu večer i druženje i poziva i hrvatske prijatelje, ljubitelje glazbe i tamburice
Zaklada Friedrich Ebert – Zagreb u suradnji sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske održala je skup Raditi u inozemstvu: Kako zaštititi hrvatske radnike u Kući Europe u Zagrebu, u sklopu kojeg se održala stručna panel rasprava Sloboda kretanja radnika i pravedna mobilnost te predstavljena brošura Zaštiti se znanjem!
Pročitajte višeParagvajski Hrvati okupili su se na prvom informativnom sastanku o dobivanju hrvatskog državljanstva. Sastanak je bio namijenjen svim potomcima hrvatskih iseljenika u ovoj zemlji
Pročitajte višeJana Gregorić iz Panonske gimnazije Gornja Pulja osvojila je prvo mjesto na državnom natjecanje u hrvatskom jeziku. Drugi je bio Zenit Rustanpašić iz Savezne gimnazije Željezno, a treća Vera Buranić iz Gimnazije Gornja Pulja
Pročitajte višeMogu se čitati „stari“ tekstovi: Slavjan na svetih dnevnih ili blagdanih crkvenih (1875.) Ivana Antunovića, Bunjevci i Šokci (1939.) Marka Čovića i Alekse Kokića, Povijest Hrvata u Vojvodini (1930.) Petra Pekića, ali i stari časopisi, primjerice Bunjevačko kolo: omladinski časopis za književnost i kulturu (1933. – 1936.)….
Pročitajte više
