Iz Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, koje djeluje u Zagrebu od 1992., ovih je dana donirano više od šest i pol tisuća digitaliziranih povijesnih fotografija iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća, koje će se odsad čuvati u Hrvatskom državnom arhivu. Donacija je uručena u prigodi Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Čast mi je donirati povijesne fotografije iz razdoblja stvaranja hrvatske države Hrvatskom državnom arhivu, povodom dugotrajnog partnerstva između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske. Ove slike odražavaju otpornost, zajednička postignuća i postojanu podršku SAD-a, gdje stoljećima živi milijunska hrvatska dijaspora. Zajedno stvaramo skladnu budućnost obiju zemalja. Tim je riječima američka veleposlanica Nathalia Rayes, u nazočnosti brojnih uglednika iz javnog života Zagreba, uručila donaciju ravnatelju Hrvatskog državnog arhiva dr. sc. Dinku Čuturi, 16. siječnja 2025.
Posrijedi je golema zbirka dokumentarnih fotografija, nastala terenskim bilježenjem tima prvog američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj Petera Galbraitha, čiji se veleposlanički mandat protezao od sredine ratne 1993. do mirne 1998. godine – kada je, s plebiscitarnom potporom građana prema viziji utemeljitelja hrvatske države dr. sc. Franje Tuđmana, de facto oblikovana povijest suvremene hrvatske države, odnosno tijekom i neposredno nakon Domovinskog rata. Više od šest i pol tisuća digitaliziranih fotografija čuvat će se u Središnjem fotolaboratoriju Hrvatskog državnog arhiva, a u kojem djeluje i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. Fotografije su popraćene Galbraithovim bilješkama, a za njihovo očuvanje tijekom ovih triju desetljeća zaslužna je glasnogovornica američkog veleposlanstva u Zagrebu Anja Picelj-Kosak.
Govoreći o doniranoj vizualnoj građi bivši diplomat Peter Galbraith prisjetio se događaja koje te autentične snimke prikazuju, od posjeta američkih državnika kao i vodećih ličnosti političkog života najmoćnije zemlje svijeta Hrvatskoj, drugim riječima od predsjednika Billa Clintona, državne tajnice Madeleine Albright, ondašnjeg člana Odbora za vanjske poslove Joea Bidena, do niza članova američkog Kongresa, ministra obrane i ostalih čelnih osoba, pa sve do ključnih diplomatskih pregovarača dok su ginuli hrvatski sinovi 1990-ih i kreatora raznih oklijevajućih sporazuma – od onih u Washingtonu do onih završnih u Erdutu. Tako je i bivši diplomat Peter Galbraith naglasio kako su na fotografijama zabilježeni teški trenutci hrvatske borbe za nezavisnost, poput ratnih snimki Vukovara, Osijeka i Dubrovnika, kao i niz lijepih trenutaka iz poslijeratnog razdoblja, posebno naglasivši kulturne sadržaje poput Dubrovačkih ljetnih igara.
OD MASLENICE DO ERDUTSKOG SPORAZUMA
Zahvalivši hrvatskoj Vladi na iznimnoj suradnji, američka veleposlanica u odlasku Nathalie Reyes naglasila je kako ta donacija predstavlja njezin „završni dar” Hrvatskoj. Fotografska građa autentično dokumentira razdoblje od oslobodilačke operacije Hrvatske vojske „Maslenica“ (1993.), preko slavne pobjede u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ (1995.), pa sve do Erdutskog sporazuma i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Potonja reintegracija Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske je u svijetu jedinstvena uspješna akcija UN-a, kojom je mirotvornom politikom ostvaren proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema. Za provođenje tog procesa Vijeće sigurnosti UN-a ustanovilo je posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UNTAES), čije su aktivnosti dokumentirane sve od 15. siječnja 1996. i do samog uspješnog završetka 15. siječnja 1998., kada je hrvatsko Podunavlje (odnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), konačno vraćeno u sastav Republike Hrvatske.
„U ime predsjednika SAD-a i američkog naroda želim vam zahvaliti na gostoljubivosti, na tome što ste me primili kao veleposlanicu, za svu vašu ljubav i poštovanje prema SAD-u. Mi jednako tako volimo Hrvatsku“, zaključila je američka veleposlanica u odlasku Nathalie Reyes. Donacija je znakovito uručena u prigodi dvostrukog spomendana – Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, koji nas podsjeća na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti i to na datum 15. 1. 1992. kada su sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice priznale Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu; istodobno se tim spomendanom podsjeća i na datum mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja 15. 1. 1998. kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
ISTINSKO PARTNERSTVO
Ove fotografije nisu samo slike, nego svjedočanstva o teškom putu do neovisnosti i suverenosti kojim je Hrvatska morala proći“, istaknula je izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek u završnici donatorske svečanosti, izrazivši ponos na postignuća koja smo kao država od tog prijelomnog ratnog i poratnog vremena postigli, od članstva i ugleda u međunarodnim organizacijama, UN-u i NATO-u, do Europske unije. Zahvalivši na iznimno vrijednoj zbirci američkim diplomatima, ministrica je posebno podsjetila na stradanja u Domovinskom ratu i žrtvu branitelja kojima kao mirotvoran narod dugujemo neizmjernu zahvalnost. U zahvalnom obraćanju ministrica Obuljen Koržinek je podsjetila također na diplomatske zasluge tadašnjeg političkog vodstva na čelu s prvim predsjednikom dr. sc. Franjom Tuđmanom, te posebno zahvalila na pomoći Peteru Galbraithu i ostalim diplomatima koji su pridonijeli međunarodnom priznanju i opstanku neovisnosti Hrvatske. Istaknula je kako su se odnosi Hrvatske i SAD-a od prvog veleposlanika do današnje veleposlanice kontinuirano izgrađivali tako da su dvije zemlje danas zaista istinski partneri, kao države koje dijele zajedničke vrijednosti i zajedničke ciljeve posvećene miru i što pravednijem blagostanju čovječanstva. S obzirom na to da će se fotografska zbirka Petera Galbraitha čuvati u Središnjem fotolaboratoriju Hrvatskog državnog arhiva, krovnoj hrvatskoj arhivskoj ustanovi u kojoj djeluje i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, ministrica je naglasila kako će ta dokumentacija biti posebno korisna istraživačima i povjesničarima.
Tekst: Vesna Kukavica; Foto: HINA, HDA