Od svog osnutka Matica uspješno surađuje s Hrvatskom bratskom zajednicom Amerike, našom najstarijom organizacijom u svijetu, s Hrvatskim katoličkim misijama i župama iz cijelog svijeta, te kulturno umjetničkim društvima koja okupljaju Hrvate. Osamostaljenje Republike Hrvatske bilo je velika prekretnica i u životu naše ustanove, otvorivši HMI slobodan put prema svim vidovima suradnje s Hrvatima izvan matične zemlje
Hrvatska matica iseljenika svečanim je koncertom u zagrebačkom HNK-u obilježila sedam desetljeća svoga rada i djelovanja među hrvatskim iseljenicima, manjinama i hrvatskim narodom u BiH. Mnogobrojnim projektima, dugogodišnjim i novima, Matica nastavlja tradiciju valorizacije hrvatske kulture, očuvanja tradicijske i ine baštine te materinskog jezika među našim zemljacima u hrvatskim zajednicama u svijetu.
Koncertu „70 godina zajedno“- HMI“, održanim 18. lipnja, pod pokroviteljstvom Vlada Republike Hrvatske, i uz izravni prijenos HRT-a; nazočili su mnogi ugledni gosti iz političkog i kulturnog života RH i europskog susjedstva. Uz predstavnike brojnih ministarstava i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, koncertu je nazočio i ravnatelj za hrvatsku inozemnu pastvu Tomislav Markić, predsjednik UV HMI Milan Kovač, članovi UV HMI Hrvoje Hitrec i Vjekoslav Jeleč, zamjenik ravnatelja Matice Ivan Tepeš, bivši ravnatelji Nikola Jelinčić i Ante Beljo, suradnici Matice i djelatnici iz središnjice i podružnica u Puli, Dubrovniku i Vukovaru.
Najstariju hrvatsku iseljeničku organizaciju u Americi s kojom Maticu veže uspješna suradnja od samog osnutka zastupao je dopredsjednik HBZ-a Franjo Bertović , a manjinske Hrvate Franjo Pajrić, Istvan Koloszar i Maria Pilsits iz Gradišća, Ivan Gugan iz Mađarske, Ghera Giureci Slobodan iz Rumunjske i Antonella D´Antuono iz Molisea.
Svečani program započeo je izvođenjem hrvatske himne, koju je u pratnji TO HRT-a otpjevala operna pjevačica Marija Vidović, a nastavljen je dodjelom tradicionalne nagrade Večernjakova domovnica koju su ravnatelj Mijo Marić i urednik inozemnog izdanja Večernjaka Stipe Puđa dodijelili umjetnici. Moderator programa bio je glumac Goran Grgić.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, prvi među govornicima, obratio se nazočnima riječima:
„Poštovani Predsjedniče, Dame i gospodo, dragi prijatelji Hrvatske matice iseljenika koji nas pratite izravno putem TV prijenosa.
Kada se na jednom mjestu okupi ovoliko važnih ljudi, a još i u vrijeme korone, to mora značiti da je nešto jako važno, ili je nešto što baš volimo. Usudim se reći da je ovdje riječ o tom voljenju.
Volimo MATICU koja nas okuplja već 70 godina. Sve Hrvate, ma gdje bili. 70 godina u ljudskim mjerilima je dug period i u njega stane puno događaja i sadržaja, ali i odnosa, velikih i malih, a koji čine naš život.
Od svog osnutka Matica uspješno surađuje s Hrvatskom bratskom zajednicom Amerike, našom najstarijom organizacijom u svijetu, s Hrvatskim katoličkim misijama i župama iz cijelog svijeta, te kulturno umjetničkim društvima koja okupljaju Hrvate.
Osamostaljenje Republike Hrvatske bilo je velika prekretnica i u životu naše ustanove, otvorivši HMI slobodan put prema svim vidovima suradnje s Hrvatima izvan matične zemlje.
Među Matičinim postignućima u njezinom sedamdesetogodišnjem životu i radu j svestrana pomoć iseljeništva i manjina Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata i uloga Hrvatske matice iseljenika devedesetih u plodnoj integraciji iseljeništva i domovine.
Iseljeništvo je preko Matice uputilo Hrvatskoj golemu humanitarnu pomoć, te pomoć u ljudstvu, a svakodnevno svjedočimo kako je taj ljudski lanac iznimno vitalan i danas u prirodnim nepogodama kao što su razorni potresi koji su nedavno pogodili Hrvatsku.
Danas Matica realizira prosječno oko 60 programa i manifestacija, povezujući 45 zemalja sa svih kontinenata u kojima u većem broju žive Hrvati i građani hrvatskih korijena.
Kao ravnatelj Hrvatske matice iseljenika iskazujem veliku zahvalnost cjelokupnom hrvatskom iseljeništvu, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, HTV-u i svim medijima, Matičinim suradnicima, svojim prethodnicima i njihovim timovima, uz poziv mladosti hrvatskih korijena iz cijelog svijeta da se i ovog ljeta uključe u Matičine škole i seminare hrvatskog jezika, povijesti, kulture i folklora – na kojima predaju, a i vole vas, vrhunski umjetnici i znanstvenici iz naše domovine“, kazao je ravnatelj Marić.
Potom je okupljenima u HNK-u prikazan kratki dokumentarni film „Domovina u svijetu – 70 godina HMI“ u produkciji HRT-a. Film autorice Zrinke Krešo, snimatelja Ivana Kovača i Dušana Vugrinca, montažera Hrvoja Mršića i urednice Doris Vučković, emitiran je istoga dana u 21,10 na HTV 4.
Ansambl Lado plesnom je točkom „Bunjevačko momačko kolo“ znalački podigao, sudeći po oduševljenom pljesku, ionako dobru i svečanu atmosferu u dvorani.
Prisutnim gostima obratili su se prigodnim govorima Zvonko Milas, izaslanik predsjednika Vlade RH i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a pa Zdravke Bušić, zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora te dr. Dragan Čović, zamjenik predsjedatelja Doma naroda i Parlamentarne skupštine BiH.
Glazbeni okvir govorima bile su domoljubne, i svima drage pjesme u izvođenju klape Stine i kape MUP-a Sv. Mihovil. Dobar ugođaj prenio se i na domjenak nakon koncerta pokraj Meštrovičeva zdenca. Zapjevali su od srca, i na otvorenom, svi.
Obraćajući se prisutnima , predsjednik Milanović je, među inim, rekao: „Ovo je jedan san. Hrvatska nacija je jedan san koji je sanjan, a koji se kao većina snova mogao i ne ostvariti“.
U tom smislu, osvrnuo se na svečani zastor Hrvatskoga narodnog kazališta, pred kojem je održana svečana akademija, kazavši da je to hrvatski san odnosno Gundulićev san, a da je na tom zastoru najmanje mjesto samom Gunduliću. „Svi ovi ostali su ti koji su san pretvorili u stvarnost. Polako i mukotrpno, i kao svaku veliku priču, svaki veliki napor, kao i Domovinski rat na kraju krajeva ili prije svega, to je ovisilo o malo dobrih ljudi, malo pravih ljudi. Oni uvijek čine razliku. I da se ti ljudi kasnije, i mnogi drugi, u jednom trenutku, u jednom razdoblju europske povijesti nisu okupili oko ideje i oko akcije, pitanje je bi li bilo hrvatske nacije u današnjem, modernom smislu riječi“, rekao je predsjednik Milanović.
Predsjednik je rekao da mu ne preostaje ništa drugo nego pozvati na zajedništvo oko ključnih stvari istaknuvši da je to danas, u određenoj mjeri, i status Hrvata u Bosni i Hercegovini.
„Pred nama su velike šanse da Hrvatsku definitivno vratimo tamo gdje joj je mjesto, među najnaprednije države Europe, tamo gdje nikada nije bila, ali tamo gdje joj je mjesto. To osjećam i u to vjerujem, a bez vjere nema smisla krenuti niti na jedan put“, zaključio je predsjednik Milanović.
Finale koncerta, Zajčev „U boj, u boj“ u izvedbi solista Opere HNK-a, pozdravljeno je dugotrajnim i oduševljenim pljeskom publike.
Matičin jubilej događa se u godini velikih obljetnica u hrvatskoj kulturi, u kojoj se kao čuvarica kulturne memorije našeg raseljenog naroda u svome radu oslanja na mlade ljude koji odrastaju izvan domovine. Mnoštvom kulturnih, folklornih, obrazovnih, nakladničkih, informativnih, ekoloških i sportskih programa Matica je povezala ljudske potencijale iz aktivnih hrvatskih zajednica u svijetu, a činit će to i ubuduće – sudjelujući u suvremenoj ljudskoj mobilnosti 21.stoljeća.
Tekst: Diana Šimurina-Šoufek, Foto: Ivana Tepeš Galić
