Zbornik sadrži znanstvene i stručne radove o suvremenom hrvatskome iseljeništvu predstavljene na 4. Hrvatskom iseljeničkom kongresu, a uredili su ga Ivana Hebrang Grgić, Vlatka Lemić, Marin Sopta te Tanja Trošelj Miočević
Predstavljanje zbornika radova pod naslovom „Hrvatska izvan domovine IV“ održano je u četvrtak, 22. rujna u podne u Velikoj dvorani Matice u Zagrebu.
Tematska okosnica kongresa i ovog zbornika radova, čija je građa raspoređena na čak 508 stranica velikog enciklopedijskog formata, fokusirana je na tri najaktualnija migrantska izazova hrvatskih ljudi u pokretu „Povratak – stvarnost ili utopija“, propitujući iz više znanstvenih disciplina novu socio-kulturnu paradigmu hrvatskoga izvandomovinstva, kao i cjelokupni domovinski društveni narativ koji prati suvremene obrasce seljenja cijelih obitelji iz s više ili manje pouzdanih ekonometrijskih i demografskih pokazatelja. Iščitavajući ovaj raznorodni zbornik radova zainteresirani čitatelj naći će na jednome mjestu opise ideologija globalne mobilnosti, ali i svestrano obrađene institucionalne postupke vezane za reintegraciju hrvatskoga iseljeništva u suvremenu Republiku Hrvatsku. Publiku je ovim riječima, znalački i s puno emocija, u promociju uvela moderatorica Vesna Kukavica.
Nakladnik zbornika radova „Hrvatska izvan domovine IV“Centar je za istraživanje hrvatskoga iseljeništva iz Zagreba, koji je projekt kongresnog okupljanja znanstvenika iz predmetnog područja pokrenuo još prije osam godina (2014.) u cilju pouzdanijeg informiranja hrvatskih ljudi u pokretu. Tiskanje su financijski poduprli Središnji ured za Hrvate izvan Rh, Hrvatska matica iseljenika ., Jadrolinija (Rijeka) i Marina Frapa (Rogoznica). Prvi Hrvatski iseljenički kongres održan je 2014. u Zagrebu, drugi 2016. u Šibeniku, treći 2018. u Osijeku, a četvrti 2020. u Zagrebu i drugi dio u Mariji Bistrici 2021. Jubilarni, 5. kongres organiziran je u 2022. u Mostaru.
Među autorima predstavljene publikacije su i djelatnici Matice Vesna Kukavica, Snježana Jurišić, Lada Kanajet Šimić, Marin Knezović, a spominjući usput, i dugogodišnji pouzdani i agilni suradnici HMI-ja Mario Bara, Katarina Čeliković, Željko Holjevac, Rebeka Mesarić Žabčić, Marina Perić Kaselj, Božo Skoko, Drago Šaravanja, Tuga Tarle i Sanja Vulić i dr.
Zbornik sadrži znanstvene i stručne radove o suvremenom hrvatskome iseljeništvu predstavljene na 4. Hrvatskom iseljeničkom kongresu, održanom dvodijelno zbog pandemijskih prilika, 5. i 6. studenoga 2020. u Zagrebu te u Mariji Bistrici 10. i 11. lipnja 2021. Uredili su ga Ivana Hebrang Grgić, Vlatka Lemić, Marin Sopta te Tanja Trošelj Miočević.
Okupljenima na zagrebačkom predstavljanju su se prigodnim slovom obratili zamjenik ravnatelja Matice dr. Ivan Tepeš i Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Među uvaženim gostima bili su i dr. sc. Domagoj Knežević, savjetnik i izaslanik ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana i dr. sc. Mislav Rubić, načelnik spublici ektora za demografski razvoj iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade .
Zbornik su kraćim izlaganjem predstavili urednici izdanja dr. sc. Marin Sopta, dr. sc. Vlatka Lemić te ekonomistica Tanja Trošelj Miočević.
Recenzenti ovog izdanja, koje donosi 67 priloga iz pera sedamdeset i četvero renomiranih autora koji se znanstveno bave umrežavanjem migrantskih zajednica i analizom izazova (ne)sigurnih hrvatskih iseljeničkih sudbina 21. stoljeća, su dr. sc. Damir Boras i dr. sc. Ivan Rogić.
Nakladnik zbornika – Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva iz Zagreba projekt kongresnog okupljanja znanstvenika iz predmetnog područja pokrenuo je još prije osam godina (2014.) u cilju pouzdanijeg informiranja hrvatskih ljudi u pokretu.
Podsjetimo, prvi je kongres bio zamišljen kao višednevni radni susret hrvatskih stručnjaka s područja humanističkih i društvenih znanosti, ali i kao događaj na kojem bi se potaknulo pronalaženje odgovora na goruća pitanja izvandomovinske Hrvatske. HIS je bio prvi znanstveni skup koji je istakao i povezao zajedničke teme iseljene i domovinske Hrvatske. Tražili su se odgovori na goruća pitanja izvandomovinske Hrvatske i iznijela zajednička rezolucija o budućem odnosu domovine prema svojim iseljenicima u aktualnoj eri sveprisutne mobilnosti.
Ideja projekta hrvatskih iseljeničkih kongresa je razvijanje suradnje i proaktivno djelovanje na čvršćem povezivanju hrvatskog iseljeništva s domovinom. Iz kongresa u kongres nastoje se propitivati najvažnija područja iseljeničkog iskustva i odnosa s Hrvatskom.
Na sudjelovanje u projektu svaki su put bili pozvani znanstvenici i stručnjaci koji se bave iseljeničkim temama, poslovni ljudi i povratnici u domovinu te državne institucije, udruge i zainteresirani pojedinci koji su posvećeni i usmjereni na osnaživanje veza Republike Hrvatske i njezinih iseljenih građana.
Tekst: Diana Šimurina- Šoufek
Foto: Snježana Radoš