U srijedu, 5. prosinca 2012. godine u 19 sati u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb

Izložba Tradicijski nakit Hrvata u Bosni i Hercegovini iz etnografske zbirke Samostana – duhovnog centra Karmel sv. Ilije, Buško jezero, Tomislavgrad se održava pod pokroviteljstvom Vlade RH – Ministarstva kulture RH i Vjekoslava Bevande, predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine te supokroviteljstvom Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

 

 

O Etnografskoj zbirci tradicijske odjeće i nakita Samostana – duhovnog centra Karmel sv. Ilije

Etnografska zbirka tradicijske odjeće i nakita Samostana – duhovnog centra Karmel sv. Ilije, na obala Buškog jezera, u okolici Tomislavgrada, svoj početak ima u Oštroj Luci i Boku, u okolici Orašja, gdje su nabavljene prve nošnje i nakit 1999. godine i gdje se o njima sve do listopada 2012. u svojoj obiteljskoj kući brinula majka Luca Šošić. Iako je zbirka nastala spontano, u međuvremenu je postala jedina nacionalna etnografska zbirka Hrvata u Bosni i Hercegovini u kojoj se prikupljaju i čuvaju nošnje iz svih krajeva gdje žive ili su živjeli Hrvati. Naime, sve druge etnografske zbirke u samostanima ili zavičajnim institucijama koje imaju hrvatski predznak su zavičajne, dok je zbirka u Karmelu sv. Ilije nacionalna i višenacionalna zbirka jer se u njoj prikupljaju i čuvaju nošnje i nakit Bošnjaka i Srba u Bosni i Hercegovini.
Danas ova zbirka ima sto i četrdeset kompletnih nošnji i više od petsto komada nakita. Najveći broj ukrasnih predmeta je zanatske izrade domaćih majstora kujundžija, uz nekoliko primjeraka koje su izrađivali kujundžije Albanci katolici. Nakit zanatske izrade potječe iz različitih povijesnih razdoblja i najveći dio izrađen je u 19. stoljeću i početkom 20. stoljeća. Zbirci Karmela sv. Ilije nošnje i nakit darivali su pojedinci ili institucije, ali najveći dio je otkupljen. Velik dio nošnji i nakita iz zapadne Bosne nabavljen je sredstvima pomoći Vlade Republike Hrvatske Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Nošnje i nakit u Bosni više su sačuvani nego u Hercegovini gdje je gotovo nemoguće naći stare primjerke odjeće i ukrasnih predmeta. Uz svaki odjevni i ukrasni predmet pokušava se saznati nešto o prijašnjem vlasniku ili putu koji je predmet prošao do zbirke. Kako se nakit želi prikazati ne samo kao predmet dekorativne vrijednosti, tekstovima uz pojedine fotografije predstavlja se njegova društvena i komunikacijska dimenzija. Sve nošnje i nakit na fotografijama su iz zbirke u Karmelu sv. Ilije.
Iako postoji tek trinaest godina, zbirka je predstavljena na raznim izložbama i revijama u Zagrebu, Parizu i Kazanu (Tatarstan). Nošnje i nakit iz ove zbirke nosile su i predstavnice Bosne i Hercegovine na natjecanjima ljepote 2002. u Manili, na Filipinima, i na izboru za Top model svijeta u Pekingu 2004. kada je nošnja iz Ivanjske kraj Banje Luke proglašena najljepšom nošnjom na svijetu u konkurenciji šezdeset nošnji iz cijeloga svijeta.
Cilj prikupljanja i čuvanja nošnji i nakita u etnografskoj zbirci je njihovo izlaganje u etnografskome muzeju koji bi se izgradio uz samostan i duhovni centar Karmel sv. Ilije na obalama Buškog jezera.