22. svibnja u Vip clubu u Zagrebu

Knjiga drama “Nevidljivi” donosi tri novije: “Krijesnice”, “Sedam dana u Zagrebu” i “Nevidljivi”. Tena Štivičić je, uz Ivanu Sajko, najizvođenija i najnagrađivanija hrvatska dramatičarka u posljednjem desetljeću, što potvrđuje točnost predviđanja BBC-a i kazališta Royal Court koji su je 2006. uvrstili u svoj izbor pedeset mladih dramskih pisaca koji će obilježiti sljedećih pedeset godina kazališta u Velikoj Britaniji

U petak, 22. svibnja u 19 sati u Vip club u Zagrebu (Trg bana Josipa Jelačića 9) održat će se predstavljanje knjige drama “Nevidljivi” Tene Štivičić. Uz autoricu, o knjizi će govoriti Tomislav Zajec, dramski pisac i Marina Vujčić, urednica. Glumci Jadranka Đokić, Sreten Mokrović i Frano Mašković odigrat će odabrane prizore iz drama.
Tena Štivičić je, uz Ivanu Sajko, najizvođenija i najnagrađivanija hrvatska dramatičarka u posljednjem desetljeću, što potvrđuje točnost predviđanja BBC-a i kazališta Royal Court koji su je 2006. uvrstili u svoj izbor pedeset mladih dramskih pisaca koji će obilježiti sljedećih pedeset godina kazališta u Velikoj Britaniji.
Knjiga drama “Nevidljivi” donosi tri Tenine novije drame: “Krijesnice”, “Sedam dana u Zagrebu” i “Nevidljivi”.Tena Štivičić je uz Ivanu Sajko najizvođenija i najnagrađivanija hrvatska dramatičarka u posljednjem desetljeću, što potvrđuje točnost predviđanja BBC-a i kazališta Royal Court koji su je 2006. uvrstili u svoj izbor pedeset mladih dramskih pisaca koji će obilježiti sljedećih pedeset godina kazališta u Velikoj Britaniji.
Ova dramska spisateljica, scenaristica i kolumnistica diplomirala je dramaturgiju na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, a zatim magistrirala dramsko pismo na londonskom Goldsmiths Collegeu. Njezine drame “Nemreš pobjeć od nedjelje”, “Dvije”, “Fragile!”, “Krijesnice” i “Nevidljivi” igraju se na pozornicama brojnih europskih zemalja i višestruko su nagrađivane brojnim nagradama – od Nagrade Marul i Nagrade Marin Držić, do nagrada publike, Nagrade za inovativni dramski tekst u Njemačkoj i Europske autorske nagrade.
Knjiga drama “Nevidljivi” donosi tri Tenine novije drame: “Krijesnice”, “Sedam dana u Zagrebu” i “Nevidljivi”.
Drama “Krijesnice”, nastala u Studiju National Theatre of London, praizvedena je u ZKM-u i u Hrvatskoj je osvojila niz nagrada. Njome je otvoren Festival nove europske drame u Wiesbadenu 2008., a tekst je objavljen u njemačkom časopisu Theater Heute. Uslijedile su izvedbe drame u Njemačkoj, Bugarskoj, Srbiji i na BBC radiju. Još jedna premijera drame Krijesnice (Funkenflug) održana je u Münchenu, u travnju 2014., u kazalištu Tollhaus Theater Compagnie.
“Krijesnice” su drama o umoru, samoći i zatočenosti u prividnoj slobodi. Radnja se odvija u zračnoj luci koja, iako naizgled podrazumijeva neograničenu slobodu kretanja, postaje mjesto ograničenja i stroge kontrole – ali i “umanjena verzija” tranzicijskog prostora i vremena, u kojem su se protagonisti zatekli nespremni. Junaci Krijesnica su ljudi koji su prisiljeni čekati između dva leta i koji su se tako našli u međuprostoru između stvarnog života i vlastitih ideja o ljepšoj stvarnosti koja im se nije dogodila – a o kojoj imaju priliku nagađati pa i lagati u prisilnoj dokolici aerodromske čekaonice. Zatočenost u toj neplaniranoj situaciji daje im priliku da zastanu mimo uobičajene dinamike života, ali i da se pritom suoče sa sobom i svojim prazninama. Kad se zračni prostor ponovno otvori, protagonisti ove drame možda će shvatiti da su jedni drugima promijenili život, a možda će samo ponovno aterirati u svoju “staru”, privremeno odgođenu stvarnost.
Dramom “Sedam dana u Zagrebu” Tena Štivičić je zastupala Hrvatsku u međunarodnom kazališnom projektu Orient Express koji je okupio šest kazališta, članova Europske kazališne konvencije, te se izvodio na željezničkim postajama u nekoliko gradova regije. Ova drama problematizira motive tranzicijskog vremena i novoformirane identitete suvremene stvarnosti u kojoj različiti junaci različito reagiraju na promjene. Svatko od pet junaka drame gorljivo zastupa svoja uvjerenja o ispravnosti vlastitih odabira – od predsjedavajućeg ‘Ujedinjenih susjeda protiv promjena’ koji zagovara stagnaciju svake vrste, do frustrirane radnice iz prihvatilišta za pse koja će svakom potencijalnom udomitelju zagorčati život provjeravajući mu svekoliku “podobnost”, ili mladog konzultanta koji nije uvijek siguran što je trenutno “in”, ali je zato, u skladu s poželjnim osobinama suvremenog menadžera, uvjeren u svoju samouvjerenost. U svijetu u kojem je za udomljavanje psa potrebno niz kvalifikacija a dijete može imati bilo tko, mikrosvjetovi junaka kao da iskazuju neposluh prema tom “vrlom novom poretku” koji teži uređenosti kako bi prikrio svoje nedostatke i naveo protagoniste ove drame na tajne na koje su prisiljeni zbog prikrivenih pokušaja da kompenziraju ljubav.
Drama “Nevidljivi” praizvedena je u koprodukciji kazališta Transport i New Wolsey u Velikoj Britaniji, te objavljena u britanskoj izdavačkoj kući Nick Hern Books. Otkupila ju je i produkcijska kuća Good Films i trenutno je u pripremi snimanje istoimenog filma. Kao moto “Nevidljivih” mogla bi poslužiti rečenica Jorgea Sempruna: „A život se ne mijenja nekažnjeno, posebno ako je promjena neskrivena, ako se zbiva pri jasnoj svijesti o trenutku, o početku drugačije budućnosti, u dubokom rezu s prošlošću, ma što vas poslije očekivalo.“ Jer junaci ove drame – skupina doseljenika i jedan Britanac čiji se put isprepliće s njihovim – skupo plaćaju svoju migraciju u “novi” život, u svijet “s perspektivom”, u kojem njihove pojedinačne sudbine ostaju bolno nevidljive, zarobljene u birokratskim mehanizmima i društvenim konvencijama, te nasukane na bešćutnost ravnodušnosti prema strancu. Iako je svijet oduvijek bio u pokretu, i iako je upravo taj pokret bio okidač za promjene, u globalnoj politici kapitalističkog svijeta migracija više nije izbor nego nužnost u kojoj napuštanje doma podrazumijeva ponižavajuću nevidljivost u nekom tuđem svijetu u kojem nedostižno nije samo državljanstvo, nego i dostojanstvo.
U društvu izgrađenom na razlikama i izolaciji pojedinac je u vječnoj borbi s vjetrenjačama domicilne kulture i domicilne distance – čiju metaforu u ovoj drami “nosi” lik Felixa, zagovornika obnovljivih izvora energije, nesvjesnog svoje „razmažene“ pozicije domaćina svijeta koji otvara granice da bi ih suzio.
Te granice i jesu zajednički nazivnik drama iz ove knjige. U naizgled otvorenim zemljovidima svijeta u kojem se granice brišu, različitosti prihvaćaju i tolerancija deklarira kao jedini program, junaci Tene Štivičić bivaju zatočeni u tamnicama licemjerja tog istog svijeta u kojem čak ni teritorij malog ljudskog mikrokozmosa nije pošteđen sužavanja na minimum prostora za preživljavanje, na kojem više nije zajamčena čak ni iluzija o poželjnoj stvarnosti. (Moderna vremena)

Tekst: Marina Vujčić