16. ožujka u HKZ-u Stuttgart

Hrvatska kulturna zajednica u Stuttgartu poziva na druženje s pjesnikinjom 16. ožujka u 17,00 sati u prostorijama HKZ-a (Heusteigstrasse 15 a).
M. Dugeč rođena je 3. lipnja 1936. u Zavidovićima-BiH. Prva četiri razreda pučke škole položila je 1944. odjednom u Sarajevu, gdje je od 1945.-1947. pohađala više razrede tadašnje sedmogodišnje Osnovne škole. Od 1948.-1953. polazi 4. i više razrede gimnazije (VII. ženska gimnazija) u Zagrebu, gdje je i maturirala. Godine 1953. počinje objavljivati svoje prve pjesme u Studentskom listu i srednjoškolskom listu Polet. Godinu dana ranije pjesme su joj bile emitirane preko Radio-Zagreba, čiji je urednik tada bio Božo Milačić. Godine 1954.-1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studira hrvatski jezik s književnošću i ruski jezik s književnošću (tzv. 8. grupa predmeta). Diplomirala je u srpnju 1959. godine. Godine 1957. udala se za Božu Dugeča, također studenta iste grupe. Godine 1960.-1961. radi kao profesorica hrvatskog i ruskog jezika na Gimnaziji u (Slavonskoj) Požegi, gdje izlazi i njena prva knjiga pjesama pod imenom “Crveni biseri.”
Kasnijih godina radi kao profesorica u Loboru, Gradcu kraj Drniša, Donjem Miholjcu.
Članom MH postala je 1970. Tijekom god. 1970./71. zajedno sa suprugom dopisnica je Večernjeg lista – s dobivenom novinarskom iskaznicom.
Godine 1971., nakon Titova obračuna s hrvatskim partijskim vodstvom u Karađorđevu, iza čega su slijedila uhićenja vođa studentskog štrajka i brojnih hrvatskih intelektualaca, studenata te drugih članova MH, suprug emigrira u Njemačku, a 1972. Mu se pridružuje i Malkica.
Nakon dobivanja političkog azila počinje surađivati u hrvatskom emigrantskom tisku kao npr. “Hrvatskoj reviji”, “Republici Hrvatskoj”, “Rakovici”, “Hrvatskoj budućnosti”, “Hrvatskom putu”, “Hrvatskoj Domovini”(uređivao njemački novinar Hans P.Rullmann) i dr. U tom tisku objavljuje svoje pjesme, članke iz života i rada hrvatske emigracije, književne osvrte itd. Uključuje se i u politički, pretežito kulturni rad hrv. političke emigracije u Europi i prekomorskim zemljama. Učlanjuje se i u Hrvatsko narodno vijeće , izvanstranačko predstavničko tijelo Hrvata u dijaspori. Pristupa i Hrvatskoj republikanskoj stranci (danas:Hrvatska republikanska zajednica) te kao njen kandidat tri puta biva izabrana u Sabor Hrvatskog narodnog vijeća.
Od listopada 1978. svake godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu na štandu CROATIA predstavlja (zajedno sa suprugom Božom) časopis “Republika Hrvatska” kao i sve izložene knjige pod imenom”Hrvatska knjiga u slobodi”. Osobno pokreće i organizira književne nastupe hrvatskih emigrantskih pisaca koji su se u sklopu Međunarodnog sajma knjiga u Frankfurtu (Frankfurter Buchmesse) održavali pod nazivom “RIJEČ ISELJENE HRVATSKE” sve do 1991. godine.
Skoro svake godine objavljuje po jednu svoju knjigu pa je tako do kraja 2009. objavljeno 18 njenih knjiga pjesama i jedna knjiga proze. Jedna stihozbirka se nalazi u tisku (“Žigice vjere”) a dvije, od kojih jedna na njemačkom jeziku su u pripremi.
Osim članstva u Društvu hrvatskih književnika, članica je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Njemačkog društva za kroatistiku (Deutsche Gesellschaft fuer Kroatistik), članica je i dopredsjednica Hrvatske kulturne udruge Nagold, Kruga prijatelja Baden- Wuerttemberg-Hrvatska (Freundeskreis Baden-Wuerttemberg-Kroatien)

Bibliografija