Vesna Kukavica

PET STOLJEĆA HRVATSKE KNJIGE U ČEŠKOJ

Tridesetorica znamenitih prevoditelja hrvatske književnosti na češki jezik u drugom tisućljeću prevela su oko 500 djela hrvatskih autora, koja su doživjela brojna ponovljena izdanja pokazuje izložba "Pet stoljeća hrvatske knjige u Češkoj"

Ovih su dana češki čitatelji napokon dobili zadnju (devetu) knjigu Izabranih djela velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže - koje je preveo najpoznatiji prevoditelj hrvatske književnosti na češki Dušan Karpatsky. Ta iznimna prevoditeljska osobnost Dušana Karpatskog zorno se dade očitati na izložbi pod naslovom "Pet stoljeća hrvatske knjige u Češkoj", koja je otvorena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 5. listopada 2000. pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske - čije autorstvo potpisuje sam Karpatsky.

Uz izložbu knjiga, njih više od 300, iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice iz Zagreba i praške Nacionalne knjižnice Češke Republike, koju je na otvorenju predstavljao dr. Vojtech Balik, u predvorju Knjižnice izloženi su i panoi koji su posvećeni tridesetorici znamenitih prevoditelja hrvatske književnosti na češki jezik u drugom tisućljeću. Treće tisućljeće - sudeći prema izjavama čeških i hrvatskih pisaca i prevoditelja, knjižničara i kulturnih djelatnika okupljenih oko ove po svemu jedinstvene izložbe - možemo sa zanimanjem iščekivati. "Bibliografija djela hrvatske književnosti u zasebnim knjigama sadrži 447 biografskih jedinica za period od 1560. do godine 1981. Za sljedećih se dvadesetak godina taj broj povećava još za pedesetak. Od prvoga, u zasebnoj knjizi objavljenog djela prošlo je već 440 godina te možemo reći da je u tih gotovo pol tisućljeća prosječno svake godine u Češkoj, odnosno Moravskoj, objavljena po jedna knjiga hrvatskog pisca" - rekao je književni povjesničar i prevoditelj Dušan Karpatsky na otvorenju izložbe "Pet stoljeća hrvatske knjige u Češkoj".

Prvi hrvatski pisac koji je pobudio zanimanje u Češkoj sa čak tri izdanja za svega 17 godina bio je Bartol -urđević, kojega je 1560. prvi preveo Tadeiš Hájek z H(jku. Tridesetak godina kasnije, glasoviti Faust Vrančić objavljuje u Pragu "Dictionarium septem diversarum linguarum" na 572 nepaginirane stranice. Vremenski luk dugačak pet stoljeća imao je uspona i padova sve do naših dana. Zamašniji interes za hrvatsku književnost počinje s 19. stoljećem. Do kraja 18. stoljeća izišlo je pet knjiga, a u 19. stoljeću 102 knjige. Sve ostalo pripada našem vijeku, zaključio je Karpatsky, te potom osobno darovao prvi primjerak zadnje prevedene knjige izabranih djela Miroslava Krleže ministru kulture RH dr. Antunu Vujiću, ravnatelju Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. Josipu Stipanovu te veleposlaniku Češke Republike u Hrvatskoj Jiriju Kudeli.

Naglasci izložbe poštuju vremenski slijed. Tako godina 1880. obilježava početak redovitog praćenja i prevođenja hrvatske lijepe književnosti. Niz knjiga koje odonda nastaju predvode djela Augusta Šenoe. Na top-listi čeških čitača vodi "Zlatarevo zlato", a pojavljuju se prijevodi i drugih hrvatskih romantičra i realista. Godine 1897. prvi se put pojavljuje u češkom prijevodu Ivo Vojnović koji će uskoro postati miljenik češke kazališne publike. Igraju se pučki igrokazi Pecije Petrovića. Jedan od najznačajnijih čeških slavista Adolf Čern( preveo je u dvije knjige izbor pjesama S.S. Kranjčevića, dok je Josef Vinay preveo Gundulićeva Osmana i Dubravku.

	Najpoznatiji prevoditelj hrvatskih pisaca na češki jezik Dušan Karpatsky (desno) prijateljevao je s Krležom, ali i brojnim drugim velikanima naše književnosti. Na otvaranju izložbe bio je u društvu Slavka Mihalića i Dragutina Tadijanovića

U razdoblju između dva svjetska rata postaju popularni Milan Begović, Vjenceslav Novak i August Cesarec. Dvadesetih godina (1926.) pojavljuje se prva knjiga Miroslava Krleže - novela Tri domobrana koju je preveo Václav Chábi iza koje se uskoro pojavljuje još nekoliko izbora iz Hrvatskoga boga Marsa, mali izbor pjesama te roman Povratak Filipa Latinovicza. Među značajne zagovornike hrvatske književnosti u Srednjoj Europi između dva rata spadaju Jan Hudec, prevoditelj Vojnovića, te O.F. Babler koji je objavljivao tematski sastavljene knjige pučkih pjesama o Kristu, o Bogorodici, no i o pojedinim životinjama, i redovito je nalazio prikladne pjesme u hrvatskoj poeziji. Tridesetih godina (1929. i 1930.) izlaze, u prijevodu, knjige dviju znamenitih spisateljica: Ivane Brlić Mažuranić, Priče iz davnine i Čudnovate zgode šegrta Hlapića, te uvijek od kritike osporavane a od naroda voljene Marije Jurić Zagorke, njezina Grička vještica. Uz hrvatskog Andersena - Ivanu Brlić Mažuranić u Češkoj se od pisaca za djecu pojavljuje i Mato Lovrak s Vlakom u snijegu, Družbom Pere Kvržice i drugim djelima. Među prevođenijim i rado čitanim piscima valja spomenuti još Dinka Šimunovića i Vladimira Nazora.

	Miroslav Krleža je jedan od najprevođenijih hrvatskih pisaca u Češkoj. Ovo je dio Krležinih djela prikazanih na izložbi "Pet stoljeća hrvatske knjige u Češkoj"

Nakon Drugoga svjetskog rata pojavljuje se četvrti po redu prijevod Mažuranićeva spjeva Smrt Smail-age Čengića, zajedničko djelo Otona Berkopeca te pjesnika Josefa Hore. Godine 1948. izašao je izbor humoreski Slavka Kolara, koji je uskoro povučen iz prodaje, jer se nakon Rezolucije Informbiroa na listi nepoćudnih našla i politika FNR Jugoslavije, i književnost njezinih naroda. No, šezdesetih godina stvari se u Europi nešto malo mijenjaju. U Češkoj se tih godina igra Dundo Maroje Marina Držića, i izlaze brojne antologije i zbornici iz hrvatske književnost. Primjerice, od antologije dubrovačke renesansne poezije preko zbornika suvremene hrvatske drame do antologije hrvatske poezije u kojoj su, među ostalim, zastupljeni T. Ujević, M. Krleža, A. B. Šimić, G. Krklec, D. Cesarić, N. Šop, D. Tadijanović, F. Alfirević, G. Kovačić, J. Kaštelan, S. Mihalić, V. Parun. Izabrana djela Miroslava Krleže počinju izlaziti sredinom šezdesetih godina - čije će se objavljivanje prvo iz političkih a zatim ekonomskih razloga otegnuti na 35 godina. Djela su završena uz potporu Ministarstva kulture RH i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Pragu. Od dramskih pisaca pozornost prevoditelja a ponekad i kazališta stekli su: Marijan Matković, Ivo Brešan, Fadil Hadžić, Slobodan Šnajder; dok su se radiodramama istakli Antun Šoljan, Zvonimir Bajsić, Vojislav Kuzmanović i Luko Paljetak. Od proznih djela objavljenih u posebnim knjigama zadnjih desetljeća valja spomenuti Ruke Ranka Marinkovića, Kratki izlet Antuna Šoljana, Naivce Ivana Kušana, Večernji akt Pavla Pavličića, Mirise, zlato i tamjan Slobodana Novaka, ali i ponovna izdanja Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić, te Zagorkinu Gričku vješticu i u najnovije vrijeme prve tri knjige Gordane. Najtraženije su bile knjige Nenada Brixyja, čiji je krimić Mrtvacima ulaz zabranjen tiskan u tri izdanja s ukupno 140 200 primjeraka. Zahvaljujući novčanoj pomoći hrvatske farmaceutske tvrtke Plive mogao je napokon pred čitatelje izaći izbor pjesama Slavka Mihalića.

Na kraju valja odati priznanje, uz eruditsko umijeće autora izložbe, i svim onim tihim i vrijednim ljudima iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice koji su priredili kvalitetni katalog Izložbe, koji sadrži uvodnu studiju Dušana Karpatskog o pet stoljeća hrvatske knjige u Češkoj te popis svih znamenitih i zaslužnih prevoditelja hrvatskih knjiga na češki jezik te popis hrvatskih književnih djela u češkim prijevodima od 1560. do naših dana.

Summary
FIVE CENTURIES OF CROATIAN BOOK IN BOHEMIA

A bibliography of works of Croatian literature in separate books contains 447 biographic entries for the period between 1560 and 1981. About fifty more entries were added during the following two decades. The first work published in a separate book appeared 440 years ago. So one may say that in this almost half a millennium, one book by a Croatian author appeared in Bohemia, or Moravia, a year. This was revealed by a literary historian and translator, Dušan Karpatsky, in his speech at the opening of the exhibition "Five Hundred Years of Croatian Book in Bohemia" at the National and University Library in Zagreb at the beginning of October 2000.

The first Croatian author to attract Czech attention, with as much as three editions in just seventeen years, was Bartol Đurđević, first translated in 1560 by Tadeiš Hájek z Hájku. The chronological arch five centuries long has had its ups and downs. The year 1880 represents the date of the beginning of a regular following and translating of Croatian literature. The exhibit contains three hundred books from the National and University Library in Zagreb, and the National Library of the Czech Republic in Prague, as well as panels showing thirty well-known translators of Croatian literature into Czech in the course of the second millennium.

Resúmen
CINCO SIGLOS DE LITERATURA CROATA EN LA REPÚBLICA CHECA

"La bibliografía de obras de la literatura croata en libros separados contiene 447 unidades biográficas en el período de 1560 a 1981. En los veinte ańos siguientes a esa cantidad se suman otros cincuenta. Del primer grupo, en libro separado de obras editadas ya pasaron 440 ańos, así que podemos decir que en prácticamente ese medio milenio en la República Checa, y en Moravia respectivamente, se editó un promedio de un libro de autor croata por ańo", destacó el historiador literario y traductor Dušan Karpatský en ocasión de la inauguración de la exposición "Cinco Siglos de la Literatura Croata en la República Checa" en la Biblioteca Nacional Universitaria de Zagreb a comienzos de octubre del ańo 2000.

El primer escritor en despertar el interés en la República Checa, incluso con tres ediciones en un total de 17 ańos, fue Bartol Đurđević, traducido por primera vez en 1560 por Tadeiš Háyek z Hájku. En este período de 500 anos hasta nuestros días hubo altos y bajos. Así, el ańo 1880 celebra el comienzo de la traducción y el seguimiento regular de la beletrística croata. Enla exposición de libros, con más de 300, y con fondos de la Biblioteca Nacional de Praga de la República Checa, en la entrada de la biblioteca también hay expuestos paneles dedicados a una treintena de reconocidos traductores de la literatura croata a la lengua Checa en el segundo milenio.