Vesna Kusin

OBNOVIMO ARBORETUM ZAJEDNO

Dubrovačko primorje nakon ljetnih požara uglavnom pruža istu sliku spaljene zemlje, a Arboretum Trsteno ogledni je primjer kataklizmičkog krajobraza, koji će biti revitaliziran u projektu Spasimo Arboretum zajedno

Tko nikad nije vidio apokaliptički krajolik, trebao bi doći u Trsteno. Iako Dubrovačko primorje nakon ljetnih požara uglavnom pruža istu sliku spaljene zemlje, Arboretum Trsteno, taj stoljećima kultivirani prostor u kojem se prirodni pejzaž prožima s vrtnim i perivojnim, ogledni je primjer kataklizmičkog krajobraza. U njemu je na površini od 15 hektara izgorjelo oko dvanaest tisuća stabala i grmova, makija te drugo bilje među kojim su i brojne endemske vrste. Šteta se ne može iskazati u svotama novca, jer je teško izračunati cijenu kojom se naplaćuje uništeni stoljetni mar predaka, kao i potreban trud baštinika koji tom predjelu trebaju vratiti neku sliku prošlosti i u istoj tradiciji udahnuti duh novoga života.

Vjesnikova mala ekipa reportera (www.vjesnik.hr) bila je na mjestu događaja, pa je inicirala nacionalni projekt Spasimo Arboretum zajedno, a kojem se Hrvatska matica iseljenika pridružuje. Upečatljivi prizor strahote, što je za sobom ostavila vatrena stihija, upotpunjen je i preostalim još uvijek zelenilom bogatim dijelom Arboretuma u kojemu su sačuvane sve one vrste drveća, grmova i sukulenata što su donošeni iz raznih krajeva svijeta. Iako je i taj dio, što je vezan uz prostor negdašnjega renesansnoga vrta, pretrpio brojna oštećenja, koja se ne pripisuju samo štetama požara, onoga iz 1991. godine, još uvijek podsjeća na ona vremena u kojima je humanistički duh bio na tom području dubrovačkog ladanja toliko jak da je stvorio vrt europskih dosega. U toj tradiciji kulture nastao je i kasniji romantičarski perivoj na Drvarici, što je sada zajedno sa šumom alepskoga bora i čempresa potpuno izgorio. Registriran kao spomenik prirode, ali i kulture, jer nukleus mu je Gučetićev ljetnikovac, oko kojega je prvo formiran vrt, a potom mu kasnije pridodavani perivoji i priključeni šumski predjeli, Arboretum Trsteno ne smije ostati kao biljeg srama naše generacije.

	Izgorjeli Arboretum - Dubrovačko primorje nakon ljetnih požara uglavnom pruža istu sliku spaljene zemlje

Prepoznajući u njemu vrijednosti prošlosti, Vjesnik ovim projektom, u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, inicira akciju prikupljanja novca za spas Trstenoga. Pod motom "Spasimo Arboretum zajedno" poziva sve koji su u mogućnosti, pa i malim, ali dakako i značajnijim donacijama, pripomoći obnovi tog uništenog prostora. U tu svrhu otvoren je kunski žiro-račun pri Zagrebačkoj banci, koja je odmah nakon požara Arboretumu predala ček od sto tisuća kuna, i devizni u Privrednoj banci, na koje se mogu doznačiti sredstva s oznakom za obnovu Arboretuma. Time se akcija ne iscrpljuje, već potiče.

Računi za obnovu Arboretuma Trsteno

KUNSKI RAČUN:
Zagrebačka banka, Trg bana J. Jelačića 10, Zagreb
30102-603-22293 - za obnovu Arboretuma

DEVIZNI RAČUN:
Privredna banka Zagreb, Račkoga 6, Zagreb
7020-0682800-132344-281 - za obnovu Arboretuma

Dnevni list Vjesnik vodit će je dugoročno, jer je posao koji se mora obaviti - od čišćenja zgarišta do uzgoja perivoja, rekonstrukcije uništene vrtne arhitekture, pa i obnove ljetnikovca te uređenja renesansnoga vrta - mukotrpan rad na duge staze. Hrvatska će matica iseljenika tako svoj tradicionalni program TASK FORCE u 2001. godini usmjeriti u Trsteno. Ondje će mladež hrvatskog podrijetla i njihovi prijatelji iz svijeta radnom akcijom sudjelovati u obnovi jedinstvene zelene hrvatske katedrale http://matis.hr/Task Force 2001.

Da bi ta akcija uspjela, u njoj treba biti uključen što veći broj sudionika. Stoga se Vjesnik obratio i nekim nadležnim ministarstvima, kojih će krug i proširiti. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja odmah je reagiralo stavivši na raspolaganje svu svoju stručnu pomoć. Ali i ne samo to. Ministar Božo Kovačević i pismeno je potvrdio da će po otvaranju računa za obnovu Arboretuma njegovo Ministarstvo iz ovogodišnjeg proračuna uplatiti 50 tisuća kuna, najavljujući i priljev dodatnih sredstava iz proračuna za 2001. godinu. Očekuje se da će stručnu i financijsku pomoć pružiti i ministarstva turizma, kulture i znanosti, u čija nadleštva Arboretum Trsteno na različite načine i pripada: Ministarstvu kulture jer je Gučetićev ljetnikovac zajedno s renesansnim vrtom spomenik kulture, Ministarstvu znanosti kojem HAZU kao korisnik Arboretuma, što služi u znanstvene svrhe, formacijski pripada te Ministarstvu turizma jer Tresteno u budućnosti mora biti onaj osobiti dio turističke ponude koji će prezentirati višestoljetno vrtno i perivojno kultiviranje krajolika.

	TASK FORCE Hrvatske matice iseljenika održat će se u Arboretumu Trsteno, gdje će sudionici pomagati u obnovi parka prirode

Nesreća što je pogodila Arboretum Trsteno možda je pružila priliku da jednom svi zajedno pomognemo obnovi tog i prije nedovoljno zbrinutoga spomenika hrvatske kulture i prirode. Možemo li mi to učiniti?

Statistika vatrene stihije

Prva procjena šteta na području Arboretuma Trsteno mjeri se u tisućama izgorjelih i nagorjelih stabala i grmova. U požaru koji je 27. kolovoza 2000. poharao Arboretum Trsteno, stradalo je nešto manje površina nego što ih je izgorjelo u katastrofalnom ratnom požaru 1991. godine. Po prvim procjenama, koje je obavio mr. Petar -urasović, ravnatelj Arboretuma Trsteno HAZU, izgorjelo je oko 60 do 70 posto površina Arboretuma. Od šumskog drveća izgorjelo je oko 1000 stabala čempresa, 900 alepskoga bora te 100 hrasta medunca ili duba. Izgorjelo je i oko 300 maslina, 30 rogača, 50 eukaliptusa te 700 grmova šimšira. Nagorjelo je 300 stabala hrasta medunca ili duba, 40 palmi - 25 kanarskih i 15 vašingtonija, čemu se pridružuje i 20 maslina te 15 rogača.

U Novome parku, na predjelu Drvarica, od staroga drveća izgorjelo je oko 400 čempresa, 25 alepskih borova, 10 hrastova medunaca, 15 maslina, pet rogača i po jedan bjelograbić i murva. Među mlađim, nedavno posađenim biljkama, izgorjelo je oko 80 stabalaca hrasta česmine, dva cedra i jedna bodljikava ili plava smreka. Nagorjelo je devet starih i dvije mlađe kanarske palme te više agava, juka i opuncija. Izgorjelo je i oko 500 šimšira, od kojih je polovica mlado grmlje te nekoliko stotina grmova makije. U zapadnome dijelu Arboretuma od šumskog drveća izgorjelo je oko 600 čempresa, 900 alepskih borova, 100 hrastova medunaca, 50 eukaliptusa, dva cedra, po jedna grčka i koloradska jela te močvarni taksodij. Izgorjelo je i nekoliko tisuća mladih stabalaca alepskoga bora. Uz to u plamenu je nestalo oko 300 maslina, 30 rogača, 200 grmova starijega šimšira i više od 1000 grmova makije koju sačinjavaju divlja maslina, rogač, planika, zelenika, tršlja, smrdljika, mrča i drugo bilje. U zapadnome i središnjem dijelu Arboretuma nagorjelo je još 30 palmi - 15 kanarskih i 15 vašingtonija, oko 60 stabala i grmova oleandera te 50 stabala i grmova lovora. Na području Arboretuma u požaru su nestale brojne zeljaste biljke i trave.

Kako obnoviti Arboretum Trsteno?

Kako obnoviti Arboretum Trsteno? Koju mu sliku vratiti? Kojeg se predloška držati? Pitanja su to što mogu izazvati brojne nedoumice, pa i polemike. No, bilo kojim putem da se krene, sigurno je da Arboretum nikada više neće pružati neku od upamtljivih slika. Sjećanja na izgled prije posljednje vatrene stihije (27. kolovoza 2000.) drugačija su od onih nakon požara 1991. godine za vrijeme Domovinskoga rata. Stariji opisi i crteži, pa i 'kartoline' otkrivaju detalje kojih se mnogi više ne mogu ni sjećati. Koliko je mijena pretrpio taj perivojni prostor što se razvijao od vremena renesansnoga vrta uz ljetnikovac Gučetić do romantičarskog perivoja formiranog na prijelazu 19. u 20. stoljeće. U pet stoljeća trajanja slika se uvijek mijenjala - zrcaleći na svojstven način odnos prema tom stoljećima kultiviranom krajoliku.

Današnja slika je dvojaka. S jedne strane prevladava crno-smeđi ton paljevine, dok s druge bujna, vatrom nedodirnuta vegetacija pruža ugođaj zelene idile. To je još jedna od rijetkih oaza na obalnom području Dubrovačkoga primorja koje nakon ljetnih požara odaje nepodnošljivu sliku - do kamena spaljenog pejzaža. Onaj izgorjeli dio Arboretuma ogledni je primjerak uništene prirode. I to onoga njezina dijela u kojem su se marom ljudskih ruku oblikovani perivoji na kršnim obalnim padinama skladno pretapali sa šumovitim krajolicima, kojima je priroda na ovom mjestu podarila dovoljno vode.

Cesta što s Jadranske magistrale kraj gorostasnih platana, toga simbola Trstenoga, skreće prema Arboretumu, vodi do njegova sjeverna (jednog od sedam) ulaza. Tabla s dobrodošlicom ne upozorava na strahote s kojima se tu možete susresti. Strani turisti što i u jesen silaze u Arboretum, u njegovu plamenom nedodirnutom predjelu nisu uskraćeni za užitak boravka u raskošnom zelenilu. Glicinija što se odmah kraj ulaza penje uz alepski bor, judino drvo ili himalajski čempres ne odaju namjernicima što ih na silasku čeka, ako skrenu udesno prema Drvarici - zaravanku na kojem je Vito Gučetić pomno uredio romantičarski perivoj. Himalajski čempres, javorolisna platana, srebrnoliki arizonski čempres, trnovac, hrast plutnjak, krušno drvo tvore upečatljivu nisku koja strminom vodi do ključnoga raskrižja na kojem se mora odabrati smjer skretanja: prema istočnomu zelenom renesansnom vrtu ili zapadnomu zgarištu, koje se ovdje još ne naslućuje. Tu impozantno prostorom vlada velecvjetna magnolija - sada iskićena čunjastim roskastim plodovima. Svojom bujnom krošnjom, što se spušta do tla, na kojem povinute grane puštaju novo korijenje, priziva u svoje zeleno zaklonište.

Pod tablom s planom Arboretuma, uz kameni ogradni zidić, razgranala se aloja. Put zapada stiže se do aleje palma. Granično je to mjesto obaju požarišta. U prvome izgorješe pod njima živica šimšira i dvije palme. Ostalima stabla pocrnješe, ali krošnje preživješe, kao i ove godine. Livada što ju obrubljuju ostade zelena. Ali u njezinu dnu rastvara se smeđa slika sagorjelih stabala. Tu se kroči u mrtvilo paleži. Slika postaje to užasnija što vam ostaci zelenila zamiču za leđima. Boje uskoro potpuno nestaje. Sve poprima jednolični ton gareži. I prije samoga ulaza u takozvani romantičarski perivoj. Široke kamene stepenice i dalje vode k imaginarnomu ulazu koji s obje strane impostiraju na kamenim postoljima uzdignuti pitari (velike kamene posude) iz kojih tužno vise izgorjeli pramenovi agava. Šetnice se postepeno stapaju s ostalim tlom. Puteljci nestaju u pepelu. Razabire se tek negdašnje kružno odmorište u središtu kojega se naziru ostaci u vatri raspukla kamena pucala (grlo bunara). Ploče kamenih stolova također popustiše u plamenoj jari. Prepukle i razvaljene ne mogu ni prizvati sliku negdašnjeg ansambla vrtne arhitekture. Pogled s Toreta (vidikovca) otkriva uvijek istu sliku: ostatke dogorjelih stabala, juka, opuncija… Prizori se umnažaju do katastrofičnosti. Koraci tonu u debele naslage pepelnog praha. Sve do romantičarskih ruševina podignutih u vrijeme oblikovanja perivoja, u koje su ugrađeni i neki fragmenti kamene plastike s renesansnoga ljetnikovca. Sunčani sat na tom ruševnom zdanju neumitno dalje pokazuje vrijeme. Hoće li u budućnosti ono više biti naklonjeno ovomu prostoru?

Odavde kamenitim se stepenicama i putovima spušta strminama obronka prema obali - sve do ceste što je nekoć bila šetalište obrubljeno čempresima i oleandrima. Na to sada upozorava tek onovremeni spomenik istoga romantičarskog duha, ali sada spaljenog okoliša. S toga mjesta šetališta Linda pogled na kolonadu stupova i garavi kamenjar prošaran suharcima izgorjele makije narušava samo bjelina pokoje koze što uzaludno traga za nestalim raslinjem. Uspinjanje do zaravanka Drvarice nije kraj toga nemilog puta. Odavde valja potegnuti još malo put zapada, prema šumi alepskoga bora i čempresa. Tu je prizor najubojitiji. Šuma je i dalje tu. Ali šuma izgorjelih stabala. Slika nestvarna, ali istinita. Tek pogled prema moru i Elafitima donosi boju, ali i pojačava kontrast, pojačava užas. Povratak množi prijeđene hektare. Izgorjelo ih je 15 od 25, na koliko se proteže Arboretum. U toj gareži sve izgleda bezizlazno. Ali priroda ipak daje signale mogućeg spasa. Iz pepela sramežljivo niču prve vlati trave, šparoga, pa čak i listovi palme. Život tu ponegdje tinja. Ali treba mu pomoći da se razbukta.

Umorne oči traže odmor u zelenilu. Ono se primiče odmicanjem na istočnu stranu - prema renesansnom vrtu ljetnikovca. Iako je izgubio one prave karakteristike renesansnog vrta, što se u prednjem dijelu parterno rastvara prema moru, a u stražnjem dijelu zgušnjava u gaju lovorika, on ipak nakon povratka sa zgarišta pruža utočište u raskoši zelenila, vrsta, oblika i boja. Pred ljetnikovac se dolazi bočnom šetnicom, nad kojom više nema pergole. Tu sad vlada ljubičasta *bugenvilija što se penje uz pročelje kamenog zdanja. Uz nju se probija i jarko crvena tekoma. Pred ulazom se otvara druga šetnica što obrubljena cikasima i jukama vodi do paviljona (glorijete) odakle se pruža divan pogled na Elafite i lučicu podno strma brijega. Danas, nažalost, i na izgorjeli krajolik. Šetnica od paviljona do ljetnikovca samo je dio osi oko koje je komponiran cijeli vrt. Moglo bi se reći da prolazi kroz kuću, jer vodi do prednjeg ulaza i nastavlja se od nasuprotnog stražnjeg izlaza u dubinu pozadinskoga hladovitog vrta, sve do barokne Neptunove fontane u koju voda pristiže akvaduktom podignutim u 15. stoljeću. Prilazeći joj od ljetnikovca, mimoilazi se kapela Sv. Jeronima (podignuta 1540.), pred kojom je ne tako davno još stajao stoljetni hrast, te odmorište u lovorovu gaju u kojem je u 16. stoljeću znalo zasjedati Malo vijeće.

Oko Nimfeja izviruju kineske palme velike žumare, a iza njega uz akvadukt nailazi se i na ginko biloba iz istočne Azije. S obje strane te vrtne osi pružaju se kroz guste nasade puteljci uz koje se otkrivaju brojne vrste drveća i grmlja donijetih iz raznih krajeva svijeta te unijetih i u prostor renesansnoga vrta gdje se miješaju s domaćim raslinjem. Tako tu zajedno uspijevaju datulja iz Arabije, kineska velika žumara, eukaliptus iz Australije, palma washingtonija iz Kalifornije, santolina (mali svetac), kesten, očenašica, koraljni grm i srebrnasta pampas trava iz Argentine, etiopska kala (kalokazija), poincijana s Madagaskara, kumquat iz Kine, mirta, grmoliki dubačac, agrumi i … više od 200 različitih vrsta.

I dok ovdje sve buja, na drugoj strani vlada mrtvilo. Stidljive naznake buđenja zamrle prirode moraju probuditi svijest i savjest mnogih. Ali pri tom ne treba pasti u zamku suprotstavljanja različitih opcija, podjarivanja animoziteta i nadmetanja interesa. Valja iskoristiti blagonaklonost prirode koja još uvijek podaruje širokogrudnost, ali ne beskonačno. Stoga učinimo nešto zajedno. Spasimo Arboretum Trsteno!

Summary
LET US TOGETHER REVIVE THE ARBORETUM!

After the summer fires the Dubrovnik Coastland presents an image of scorched earth. the Arboretum at Trsteno, an area cultivated for centuries as a blend of a natural landscape with garden and park, is a representative example of that cataclysmic landscape. Twelve thousand tress and bushes, Mediterranean shrubs and other plants, many of them endemic, were destroyed by fire on the territory of fifteen hectares. The damage cannot be expressed in terms of money, since it is impossible to quantify centennial efforts of our ancestors, or of their heirs who now must return the area to its former beauty and, following the same tradition, imbue it with the spirit of today.

The small team of Vjesnik's reporters (www.vjesnik.hr) was at the spot, and it initiated a national project "Let Us Together Save the Arboretum." The Croatian Homeland Society has joined the effort. Its traditional program "The Task Force" will be directed at Trsteno in 2001. There, in July and August 2001, the Croatian youth and their friends from all around the world will participate in an action to renew this unique Croatian "Green Cathedral." Please visit http://matis.hr/Task Force.

Accounts for contributions:

In kunas:
Zagrebačka banka, Trg bana J. Jelačića 10, Zagreb
30102-603-22293 - for the renewal of the Arboretum

Foreign currency:
Privredna banka Zagreb, Račkoga 6, Zagreb
7020-0682800-132344-281 - for the renewal of the Arboretum

We are facing an arduous long-term task - from cleaning of the grounds to replanting the park, reconstruction of the destroyed garden architecture, and even the renewal of the mansion and the Renaissance garden. Let us save the Arboretum together!

Resúmen
RENOVEMOS JUNTOS EL ARBORETO

Luego de los incendios de este verano, el litoral de Dubrovnik ofrece en general el mismo cuadro de tierra quemada. El Arboreto de Trsteno, región cultivada durante siglos en la que el paisaje natural está embebido de parques y jardines, es el ejemplo modelo del paisaje de cataclismo. En una superficie de 15 hectáreas se incendiaron alrededor de 12 mil árboles y arbustos, matas y otras plantas entre las cuales se encuentran numerosas variedades endémicas. El daňo no se puede expresar en términos de dinero, porque resulta difícil calcular el precio con el que se pueda pagar el esfuerzo necesario de los conservacionistas que deben volver a crear el cuadro del pasado y en la misma tradición alentar el espíritu de la nueva vida.

Un pequeňo equipo del "Vjesnik" (www.vjesnik.hr) estuvo en el lugar de los hechos, e inició un proyecto nacional llamado "Salvemos Juntos el Arboreto" (Spasimo Arboretum zajedno), al cual se adhiere la Fundación para la Emigración Croata. De este modo, la Fundación para la Emigración Croata dirigirá su programa tradicional TASK FORCE 2001 a Trsteno. Allí, durante julio y agosto del aňo 2001, los jóvenes de orígen croata y sus amigos del mundo participarán en la renovación de la original catedral verde croata. Búsquenos en el Internet: http://matis.hr/Task Force.

Cuentas para la renovación del Arboreto Trsteno:

CUENTA EN KUNAS:
Zagrebčaka banka, Trg bana Jelačića 10, Zagreb
30102-603-22293 - za obnovu Arboretuma (para la renovación del Arboreto)

CUENTA EN DIVISAS EXTRANJERAS:
Privredna banka Zagreb, Račkoga 6, zagreb
7020-0682800-132344-281 - za obnovu Arboretuma (para la renovación del Arboreto)

La labor a realizar, desde la limpieza de los restos de la superficie quemada hasta el cultivo del parque, la reconstrucción de la arquitectura daňada del jardín, la renovación del parque de veraneo y el arreglo del jardín renacentista, será un trabajo sacrificado a largo plazo. ! Salvemo juntos el Arboreto!