Priredila Željka Lešić

MOZAIK

FOLKLORNI ANSAMBL "LADO" GOSTOVAO U JUŽNOJ AMERICI - Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske "LADO" gostovao je u zemljama Južne Amerike od 29. travnja do 16. svibnja 2000. u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i uz potporu hrvatskih iseljeničkih organizacija iz Brazila, Urugvaja, Argentine i Chilea. Za vrijeme osamnaestodnevne turneje Ansambl "LADO" izveo je u te četiri južnoameričke države, u kojima živi oko 400 000 hrvatskih iseljenika, jedanaest folklornih koncerata. Na repertoaru južnoameričke turneje Ansambla "LADO" našle su se najljepše koreografije i odabrane vokalne i instrumentalne skladbe iz nacionalne folklorne baštine koje je izvelo 35 vrhunskih plesača, koji su istodobno i izvanredni pjevači, uz pratnju 14 ponajboljih glazbenika na četrdesetak različitih instrumenata - kako bi tamošnji Hrvati i njihovi prijatelji iz južnoameričkih zemalja stekli reprezentativnu sliku o raznolikostima hrvatske tradicijske kulture.

	Lado na turneji u Južnoj Americi pred nastup u Antofagasti (Čile)

Ansambl "LADO" je ambasador hrvatske folklorne baštine koji je za svibanjske turneje izveo koncerte u Sao Paulu (Brazil), Montevideu (Urugvaj), Rosariu, Buenos Airesu (Argentina), Punta Arenasu i Antofagastu (Chile).

TAMBURAŠKI FESTIVAL U DISNEY WORLDU NA FLORIDI - Kulturna federacija mladih Hrvatske bratske zajednice iz SAD-a i Kanade održala je od 30. lipnja do 2. srpnja 2000. svoj 34. tamburaški festival u Swan hotelu u svjetski poznatom zabavnom centru Disney World na Floridi (SAD). Na godišnjem festivalu mladih nastupilo je trideset i dva tamburaška zbora iz SAD-a i Kanade te iz Hrvatske. Sudionici Festivala imali su prigodu uživati u glazbeno-scenskom programu svojih sunarodnjaka, te u svim onim čarima koje pruža prestižno zabavno Disneyevo središte na Floridi.

	34. tamburaški festival u hotelu Swan u svjetski poznatom zabavnom centru Disney World na Floridi (SAD)

Festival za sudionike, s popratnim sadržajima, počeo je u petak navečer 30. lipnja, iako se službeno otvorenje festivala održalo tek u subotu točno u podne. Program je vodio glavni tajnik i blagajnik Hrvatske bratske zajednice gospodin Edward W. Pazo. Nacionalne himne izveo je zbor "Sloga Junior Tamburica" iz Farrella (PA). Blagoslov sudionika izrekao je mons William Boyle. Na svečanom otvorenju sudionicima Festivala obratila se, kako se i očekivalo, predsjednica Kulturne federacije mladih Hrvatske bratske zajednice gospođa Joan Kutz i glavni predsjednik Hrvatske bratske zajednice Bernard M. Luketich. Nakon čina svečanog otvorenja 34. festivala Kulturne federacije mladih Hrvatske bratske zajednice uslijedili su nastupi sudionika u kojima je, kao što je uobičajeno, svaki zbor izveo dvanestominutni program s pripremljenim pjesmama i plesovima iz svih krajeva Hrvatske. Počasni dirigent 34. festivala KFM HBZ-a ove je godine bio Dan Shebetich. U trodnevnom programu je nastupilo oko četiristo izvođača u živopisnim hrvatskim narodnim nošnjama s rasponom repertoara od izvornih napjeva do poznatih hrvatskih šlagera starijeg i novijeg nadnevka...

FESTIVAL MLADIH KANADSKIH HRVATA U SPLITU - U organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Hrvatsko-kanadskog saveza, te pod pokroviteljstvom Poglavarstva grada Splita, u Splitu je 9. srpnja 2000. održan Kanadsko-hrvatski folklorni festival. Tom je prigodom 150 izvođača iz pet hrvatskih iseljeničkih folklornih ansambala - "Hrvatska Brampton (Brampton, Ontario), Hrvatski tamburaški orkestar "Vatroslav Lisinski" (Mississauga, Ontario), Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Zvuci Hrvatske" (Oakville,Ontario), Hrvatsko kolo i tamburica Sudbury (Sudbury, Ontario), te Hrvatski folklorni ansambl "Zrinski Frankopan" (Toronto, Ontario), na pozornici na Prokurativama, izvelo odabrane pjesme i plesove iz bogate nacionalne riznice tradicijske kulture. Pod vedrim mediteranskim nebom i u prekrasnom ambijentu, dojmljivim su nastupom mladi kanadski sunarodnjaci oduševili mnogobrojne Splićane i njihove goste.

U ime HMI-a sve nazočne je pozdravio ravnatelj, gospodin Boris Maruna, koji je u pozdravnom slovu pozvao nazočne Splićane da pogledaju ove folklorne skupine koje su s puno mara uvježbale program kako bi se što bolje predstavile domovini, te da odaju priznanje njihovom napornom samoprijegornom radu. Ovim mladim folklorašima bih poručio da se nalaze u gradu koji je bio nekada i danas svjetlo u cijeloj Hrvatskoj - dodao je tom prigodom Maruna.

	Izvođači iz pet hrvatskih iseljeničkih folklornih ansambala - "Hrvatska Brampton" (Brampton, Ontario), Hrvatski tamburaški orkestar "Vatroslav Lisinski" (Mississauga, Ontario), Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Zvuci Hrvatske" (Oakville,Ontario), Hrvatsko kolo i tamburica Sudbury (Sudbury, Ontario), te Hrvatski folklorni ansambl "Zrinski Frankopan" (Toronto, Ontario), na pozornici na Prokurativama

Gradu domaćinu i njegovim žiteljima obratio se zatim predsjednik Hrvatsko-kanadskog folklornog saveza, gospodin Nikola Vrdoljak. Desetljećima gradimo mostove domovine i svijeta preko ljudske misli, osjećaja, vjere, kulture. Pazimo da dobar glas hrvatskog naroda u domovini čuvamo kao i hrvatski jezik koji nas povezuje s prošlim i budućim naraštajima. S ponosom njegujemo naš folklor, naše narodno blago, jer ne može se ljubiti svijet, ako se ne ljubi domovina - rekao je Vrdoljak.

Festival je u ime Poglavarstva grada Splita otvorio gradonačelnik grada domaćina, prof. Ivan Škarić koji je mlade iseljenike pozvao da dođu i dogodine u grad pod Marjanom. Među uglednim gostima Festivala bili su gradonačelnik Šibenika, gospodin Franko Čeko; predsjednik Hrvatsko-kanadskog folklornog saveza - istočna Kanada, Ivo Čapin; potom tajnik folklornog društva Gradiščanskih Hrvata gospodin Mate Kliković; te fra. Zdenko Bralić, koji je za goste iz izvandomovinstva u katedrali Sv. Dujma služio svetu misu.

	Hrvatski folkloraši iz Kanade razgledali su kulturno povijesne znamenitosti Splita i cijele Hrvatske

Tijekom srpnja, nakon Hrvatsko-kanadskog folklornog festivala u Splitu, tamburaške i folklorne grupe iz Kanade održale su niz nastupa u Hrvatskoj. Zajedno s folklornim skupinama iz domovine, mladi kanadski Hrvati sudjelovali su na nekoliko važnih kulturnih ljetnih događanja, od primjerice, Dubrovačkog ljetnog festivala, ili Splitskog ljeta. Osim toga, naši su Kanađani održali još niz nastupa i posjetili Livno, Imotski, Ljubuški, Metković, gdje su također prikazali svoje umijeće i ljubav za hrvatsku tradicijsku kulturnu baštinu koju s puno mara njeguju u Kanadi. Tom su ih prigodom primili čelni ljudi spomenutih gradova upriličivši im nezaboravni domjenak i druženje s domaćinima. Zanimljivo je napomenuti kako folkloraši iz izvandomovinstva,. iako mnogi od njih ne govore hrvatski jezik, znaju pjevati hrvatske pjesme i izvrsno plešu naše nacionalne plesove. Okupljajući se unutar nacionalnih folklornih grupa u dalekoj Kanadi, mladi pronalaze poveznicu s pradomovinom. Gostovanje Kanadsko-hrvatskog folklornog saveza koji okuplja preko 4000 mladih kanadskih Hrvata i drugih ljubitelja hrvatske tradicijske kulture, zorno je svjedočanstvo kako je oni uspješno prezentiraju u toj multikulturnoj prekooceanskoj zemlji. Čine to više od četvrt stoljeća, i to u zemlji u kojoj obitava oko 250.000 Hrvata. Prigodom posjeta Hrvatskoj, gosti iz Kanade su posjetili Bol na Braču, te poznato marijansko svetište Međugorje u BiH. Bilo je to ugodno i nezaboravno druženje domovinske i iseljene Hrvatske, koje će zasigurno trajno ostati u sjećanju mnogima.

MARINKOVIĆ NA ŠPANJOLSKOM - Uz osamdeset sedmu obljetnicu života klasika suvremene hrvatske književnosti Ranka Marinkovića pojavilo se i novo izdanje njegove fascinantne zbirke novela "Ruke" u nakladi "Doma i svijeta" iz Zagreba u veljači 2000. Ta je nezaobilazna knjiga iz autorova opusa izišla u španjolskom prijevodu, u nakladi "Školske knjige" i madridskog izdavača "Oikos-Tau". Sam čin prevođenja potaknuo je donedavni kulturni ataše u Madridu Ivo Klarić, a prevoditelji su Karlo Budor i Milivoj Telećan. Na obavljenu poslu i pažnji zahvalio je Ranko Marinković.

	Marulić u Berlinu

SPOMENIK MARKU MARULIĆU U BERLINU - Ispred Gradske vijećnice berlinske općine Wilmersdorf, 27. svibnja, svečano je otkriven spomenik Marku Maruliću, ocu hrvatske književnosti, rad uglednog hrvatskog kipara Slavomira Drinkovića. Tako je u njemačkoj metropoli obilježena 550. obljetnica Marulićeva rođenja i 30. obljetnica suradnje njegova rodnog grada Splita i Wilmersdorfa. U taj značajan kulturni projekt bili su uključeni, uz dva grada, još Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Hrvati koji žive u Berlinu.

Na svečanom otkrivanju spomenika govorio je naš poznati marulolog, dr. Mirko Tomasović.

ZAGREBAČKI HOMMAGE GLASOVITOM GLAZBENIKU - Povodom 75. rođendana jednog od najvećih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća Ive Maleca, koji puna tri desetljeća živi i stvara u Parizu, u Zagrebu je održan proošloga tjedna svečani koncert, kojim je u prvom dijelu osobno ravnao sam slavljenik. Naime, točno na njegov 75. rođendan, 30. ožujka, Ivo Malec u Velikoj je dvorani "Vatroslav Lisinski" ravnao Simfonijskim orkestrom Hrvatske Radiotelevizije, koji je u okviru Majstorskog ciklusa HRT i KDZ, između ostalog, izveo Malecove skladbe "Sonoris causa" i "Vox vocis". Hrvatskom skladatelju orkestralne, vokalne, komorne, elektroakustičke i scenske glazbe - čiji je opus stvaran uglavnom izvan domovine - ovom se prigodom u domovini i rodnome gradu pružio dostojan hommage. U drugom dijelu koncerta Simfonijski orkestar HRT izveo je "Posvećenje proljeća" Igora Stravinskog pod ravnanjem Nikše Bareze.

Ivo Malec rođen je u Zagrebu 1925. Studirao je na Muzičkoj akademiji rodnoga grada. Imao je glasovite učitelje: skladatelja Mila Cipru iz kompozicije i velikog majstora Friedricha Zauna iz dirigiranja. Dobitnik je Nagrade grada Zagreba (1957.). U Francusku odlazi 1955. U Parizu se usavršavao kod velikana suvremene glazbe Oliviera Messiaena.To je bilo vrijeme, bilježe glazbeni kroničari, buđenja nove Pariške škole, kojoj će on biti jedan od najsjajnijih predstavnika. Susreti s pariškim glazbenicima, od kojih je najvažniji onaj s Pierrom Schaefferom, bili su vrlo poticajni za inventivne moći Ive Maleca. Od 1972. do 1990. u Parizu skladatelj Ivo Malec djeluje kao profesor kompozicije na Višem nacionalnom konzervatoriju glazbe. Malec je u Parizu čak pet puta primio prestižni Grand Prix du Disque, zatim Grand Prix de la Sacem te 1992. Grand Prix National de la Musique. Malecova glazba, ocjenjuju glazbeni kritičari, otvara vidike 21. stoljeća, već tako reći od svojih početaka. Malecova djela danas izvode ugledni svjetski orkestri i solisti te festivali u Europi i izvan nje.

GODINA MARKA MARULIĆA - U godini proslave 550. obljetnice rođenja Marka Marulića, koju je Republika Hrvatska proglasila godinom spomena na 'oca hrvatske književnosti', tiskana je u travnju u Madridu na španjolskom jeziku - nakon nekoliko stoljeća od ranijih prijevoda Marulićevih djela - knjiga o Marku Maruliću autora mr. Bratislava Lučina. Tamošnji nakladnik Ediciones Clasicas objavio je u nizu Humanistička knjižnica (urednik Tomas Gonzalez Rolan) knjigu od stotinjak stranica, posvećenu 'ocu hrvatske književnosti'. Španjolsko izdanje knjige i većinu prijevoda potpisuje, uz autora Bratislava Lučina, Francisco Javier Juez Galvez. Edicija je brižno stručno i grafički opremljena, tako da čitateljima jednoga od najraširenijih svjetskih jezika dostojno i primjereno predstavlja hrvatskoga klasika. Štoviše, ona nastavlja prekinutu tradiciju španjolskih prijevoda Marulićevih djela iz XVI. i XVII. stoljeća te, istodobno, potiče njihovo proučavanje u iberijskim zemljama, gdje su ih nekada puno čitali i cijenili znameniti klasici poput Francisca de Queveda i Luisa de Granada.

Dvijetisućita - godina Marka Marulića - obiluje nizom nakladničkih iznenađenja u Hrvatskoj i inozemstvu. Uz ovo španjolsko izdanje osobito su zanimljiva tri izdanja posvećena "ocu hrvatske književnosti" u nakladi domaćih nakladnika. Prvo, zbornik "Colloquia maruliana" u kojem su tiskani radovi sa znanstvenoga skupa "Marko Marulic, hrvatski pjesnik i katolički humanist" u nakladi Splitskog književnog kruga. Drugo izdanje je priredio zagrebački nakladnik "Konzor" u ediciji "Marko Marulić: Antologija" koju je priredio Mirko Tomasović. Treće izdanje je priredilo Društvo hrvatskih književnika koje je u Marulovoj godini čitatelje obradovalo posebnim brojem časopisa "Most/The Bridge" u kojem su na engleskom objavljeni tekstovi poznatih hrvatskih i inozemnih marulologa. Aktualnost Marulićeva djela pola tisućljeća nadahnjuje temelje europske kulture, objašnjava nam glasoviti marulolog dr. Mirko Tomasović. Naime, prinos marulologiji u posljednje doba dali su španjolski znanstvenici Rosa Maria Marina Saez, Jesus Lopez-Gay i Javier Galvez. Recepcijom našeg humanista u Španjolskoj pozabavio se i hrvatski hispanist Karlo Budor, njegov odjek u misijskim zemljama istražuje prof. Lopez-Gay, dok je prof. Marina Saez u dvjema studijama usredotočila svoju pozornost na metričke i stilske pojave u epu Davidias, kaže dr. Tomasović. Marko je Marulić, dodaje Tomasović, uveden u proučavateljski krug europskog humanizma i sa španjolske strane, što je zacijelo pripomoglo tiskanju ove knjige i što će, pretpostaviti je, uslijediti s daljnjom internacionalizacijom "oca hrvatske književnosti". Velike pak zasluge za Marulićevo valjano predstavljanje španjolskoj javnosti pripadaju i Lučinovu suradniku, prevoditelju većine latinskih tekstova te onih iz Judite, prof. Javieru Galvezu, koji je s pravom uživljenošću u Marulićev literarni svijet slijedio njegov rukopis i iskazao pravo prevoditeljsko umijeće, posebno u prijenosu pjesničkoga sloga Davidijade i Judite, objašnjava Tomasović. Dobro je postupio što je za ulomke iz Evangelistara i Parabola odabrao španjolski prijevod iz 1655., a za Marulićevu čuvenu pjesmu Carmen de doctrina Domini nostri Jesu Christi prepjev glasovitog Luisa de Granada iz 1622. Time je na simboličan način naznačena slojevitost recepcije Marka Marulića na španjolskom jeziku. Na kraju valja istaknuti - kaže Tomasović - da su za ovaj kulturni pothvat, pothvat u pravom smislu, poznaje li se imalo složenost objavljivanja naših pisaca u inozemnim izdavačkim kućama, zavrijedili priznanje i splitska gradska uprava, koja je subvencionirala izdanje, te prof. Ivo Klarić, bivši savjetnik za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Madridu, od koga je proistekla prvotna zamisao i posredništvo u suradnji. To bi mogao biti primjer i za možebitne druge slične projekte na stazi Marulovoj - kazao je na kraju dr. Tomasović.

PRVO GOSTOVANJE ZAGREBAČKE OPERE U BUDIMPEŠTI - U sklopu međudržavne kulturne suradnje Mađarske i Hrvatske te Mađarske državne opere i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, na pozornici Mađarske državne opere u Budimpešti je 7. rujna izvedena opera Ivana pl. Zajca "Nikola Šubić Zrinski". Prvo gostovanje Zagrebačke opere u Budimpešti upriličeno je u povodu velike proslave 2000 godina kršćanstva i 1000 godina mađarske državnosti. Gostovanje Opere zagrebačkog HNK u Budimpešti povezano je s danom junačke pogibije hrvatsko-mađarske vojne posade i bana Nikole Zrinskoga, 7. rujna 1566. godine. Tada je tragično okončana jednomjesečna opsada utvrde Siget, važne točke obrane od Turaka zapadne granice Austro-Ugarske Monarhije kao i cijelog Zadunavlja.Ovaj iznimno vrijedni glazbeni događaj završio je ovacijama mnogobrojne publike, među kojom je bio i pokrovitelj gostovanja zagrebačke Opere, mađarski premijer Viktor Orban. Predstavi su uz brojne predstavnike diplomatskog zbora nazočili hrvatski i mađarski ministar kulture, Antun Vujić i Zoltan Rockenbauer. Tisuću godina duga zajednička prošlost veže Mađare i Hrvate, a duh toga doba najbolje se ocrtava na primjeru obitelji Zrinski. Stoga iz povijesti treba uzeti ono najbolje, kako bi se gradila budućnost a planovi za nju prepletali - izjavio je tom prigodom mađarski premijer.

DOŠLI MEĐU PRVIMA - Prema prikupljenim podacima, kako navodi Australia TV, među prvima, odmah nakon Britanaca, oko 1800. godine, na australski kontinent počeli su pristizati i Hrvati, pretežito oni iz Dalmacije. Premda su prijavljeni kao austrijski državljani, prezimena Lepich, Lovrovich, Cumberbitch, Tulich jasno govore o njihovu podrijetlu, što su oni i sami isticali. Uskoro će se o doseljavanju u Australiju pa i o prvim doseljenicima iz naših krajeva znati mnogo više, jer je australska vlada odobrila tri milijuna dolara za pripremu knjige o naseljavanju te zemlje. Inače, Hrvati u Australiji su ne samo brojni, nego su, uz Šveđane, kojih je znatno manje, i najbolje organizirana doseljenička skupina u toj zemlji.

SARICH MEĐU 200 NAJBOGATIJIH - Investitori i trgovci nekretninama, Patrica i Ralph Sarich (Sarić), spadaju među dvjesto najbogatijih ljudi u Australiji, a imovina im se procjenjuje na oko 550 milijuna australskih dolara. Ralph Sarich (61), sin hrvatskih doseljenika, postao je poznat u Australiji i svijetu prije tridesetak godina kada je konstruirao novi tip motora. Pobudivši veliki interes stručnjaka ali i značajnu primjenu svoga izuma u automobilskoj industriji, Sarich je uspješno vodio svoju Orbital Engine Company. Prodao ju je 1992. godine i započeo ulagati u nekretnine u cijeloj Australiji. Posebno je bio uspješan u Melbourneu i Perthu, te na obalama rijeke Swan u zapadnoj Australiji. Uskoro će se Ralph Sarich, kako je najavljeno, ogledati i na području najnovijeg i sve značajnijeg svjetsog biznisa, u trgovini dionicama na Internetu.

POŠTANSKE MARKE MARIA ŠTRKALJA - Pobjednik ovogodišnjeg natječaja za najbolju urugvajsku poštansku marku je grafičar i dizajner, prof. Mario Štrkalj (77) rođen u Omišu. Taj svestrani umjetnik, inače arhitekt, spada među najpoznatije "moderne umjetnike" u Urugvaju. Tema nagrađenih radova Maria Štrkalja ovoga puta bile su životinjske vrste Urugvaja. Specijalni žiri proglasio je njegov niz od deset nominala najboljima u konkurenciji većeg broja ponuđenih rješenja. Zanimljivo je napomenuti da je Mario Štrkalj već jednom, prije 23 godine, bio pobjednikom istog natječaja Urugvajskog filatelističkog saveza, s motivima prirodnih ljepota te latinoameričke zemlje.

PJESNIŠTVO AMERIČKIH HRVATA - Šestero američkih Hrvata predstavilo je u New Yorku svoje pjesme u sklopu 1. Večeri hrvatske iseljeničke lirike koju je organizirala Hrvatska katolička misija iz newyorške Astorije. Na Večeri se okupilo stotinjak Hrvata iz New Yorka i bliže okolice koji su sa zanimanjem poslušali Jadranku Boljunčić, Vivianu Knapić i Marija Višlovića, troje pjesnika podrijetlom iz Istre, te Nealu Borovinu, Ivana Dobru i Radoslava Koštana čiji su obiteljski korijeni u šibensko-zadarskom području. Svo šestero pišu uglavnom čakavštinom iako povremeno posegnu i za štokavskim izričajem. Premda četvero njih već imaju objavljene samostalne pjesničke zbirke, želja im je do jeseni tiskati zajednički knjigu lirike. Promocija knjige bila bi, kako se planira, na idućim večerima hrvatske iseljeničke lirike.

KRALJICA BEATRIX ODLIKOVALA DR. ANTU DOŠENA - Nizozemska kraljica Beatrix odlikovala je hrvatskog liječnika dr. Antu Došena koji kao dječji psihijatar radi u Nizozemskoj. Kraljica je dr. Došenu dodijelila red viteza Oranje-Nassau za njegove iznimne zasluge. Tim je povodom u Nijimegenu, u organizaciji Društva za psihijatriju i Centra Nieuw Spraceland, održan simpozij o mogućnostima terapije hendikepirane djece s psihičkim poremećajima, posvećen djelu dr. Došena. Dr. Ante Došen objavio je dosad deset knjiga i stalni je gostujući profesor u Zagrebu i Rimu.

PASTORALNI POHOD NADBISKUPA BOZANIĆA AMERICI - Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić boravio je u višednevnom posjetu hrvatskim vjernicima u SAD-u. U nedjelju, 27. kolovoza nadbiskup je sudjelovao na proslavi 25. obljetnice HKM-a u San Joseu. Kao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, 30. i 31. kolovoza, nazočio je Milenijskom summitu vjerskih poglavara u New Yorku. Nakon toga, u subotu, 2. rujna predvodio je svečanu misu u crkvi Most Precious Blood u Astoriji, gdje se već 30 godina okupljaju hrvatski vjernici. Sljedećeg dana nadbiskup Bozanić je služio misu u hrvatskoj crkvi na Manhatanu, dok je u popodnevnim satima sudjelovao na proslavi 20. obljetnice HKM-a u Fairviewu, u New Yerseju. U spomenutoj misiji već deset godina djeluje "Croatian Relief Services Inc", koji se istaknuo golemom pomoći Hrvatskoj, BiH, Kosovu, potom Albaniji, Kolumbiji, Turskoj, te Zambiji i Tajvanu. Na samom kraju svog pastoralnog pohoda hrvatskim katolicima u SAD-u, nadbiskup Bozanić je u nedjelju, 10. rujna predvodio jubilarno zavjetno hodočašće hrvatskih katoličkih vjernika iz SAD-a i Kanade u bazilici nacionalnog svetišta Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Washingtonu. Na 30. jubilarnom hodočašću okupilo se više od 2000 hodočasnika. Uz nadbiskupa Bozanića na svečanom misnom slavlju sudjelovao je i biskup Blaze Cupich iz Rapid Cityja, podrijetlom Hrvat, a koncelebriralo je 20-ak svećenika, uglavnom voditelja HKM-ova na sjevernoameričkom kontinentu, ili su na studiju u Washingtonu. Hodočašće je organizirala Hrvatska katolička zajednica na čelu s predsjednikom Melkiorom Mashinom i duhovnim voditeljem o. Pavlom Maslaćem.

SPOMENIK ISELJENICIMA U HAMBURGU - Povodom 800 godina Hamburga i spomen na 400.000 Hrvata koji su preko hamburške luke iselili u prekooceanske zemlje, Hrvatska kulturna zajednica u Hamburgu realizira izuzetno vrijedan projekt. Zajednica će, naime, podići spomenik iseljenicima i postaviti ga u gradskoj luci. Spomenik financira grad Hamburg, a izrađuje ga kiparica Ljubica Matulec. Spomenik bi trebao biti izliven u bronci u Hrvatskoj i, uz prigodni program, postavljen u luci krajem ove ili početkom iduće godine. U navedenu akciju je uključena i Hrvatska dopunska škola Bartola Kašića iz Hamburga.

DANI HRVATSKOG FILMA U CRNOJ GORI - Dani su održani od 10. do 18. studenog 2000. godine u organizaciji Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba i Fondacije Montenegro Mobil Art iz Podgorice uz potporu Ministarstva kulture i Ministarstva za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa Republike Crne Gore i Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Crnoj Gori. Filmska manifestacija Dani hrvatskog filma u Crnoj Gori realizirana je u suradnji s Centrima za kulturu iz Tivta i Kotora te podgoričkom Kinotekom "Kultura". Hrvatska matica iseljenika ovim projektom želi nastaviti kulturnu suradnju s Hrvatima koji žive u Republici Crnoj Gori i upoznat ih s aktualnom hrvatskom kinematografskom produkcijom.

Hrvatska autohtona zajednica u Crnoj Gori priželjkuje znatno intenzivniju razmjenu kulturnih programa s matičnom zemljom - što bi joj omogućilo kvalitetniji razvitak vlastitog kulturnog identiteta unutar crnogorske društvene zajednice, izjavio je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Boris Maruna.

MJENOVO - KROATISCH MINIHOF EUROPSKO NAJSELO 2000. - Godišnja Nagrada za kulturu Hrvatske matice iseljenika pod nazivom "Najselo", koja se dodjeljuje najuspješnijem naselju hrvatskih manjina u Europi, ove je godine pripala gradišćanskohrvatskom selu Mjenovu - Kroatisch Minihofu u Austriji. U izboru za nagradu sudjelovala su brojna hrvatska naselja iz 6 europskih država u kojima žive autohtone hrvatske manjine i to Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji i Rumunjskoj. Svečanost proglašenja održana je u mjesnoj župnoj crkvi 11. studenog. 2000. Svečani govor u čast slavljeničkog sela izrekao je gospodin Peter Tyran, glavni urednik "Hrvatskih novina" i poznati gradišćanskohrvatski publicist i književnik, a u ime Hrvatske matice iseljenika slavljenicima se obratio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika gospodin Boris Maruna te voditelj Odjela za hrvatske autohtone manjine HMI-a gospodin Hrvoje Salopek. Na svečanosti otvorenja nastupili su Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana te učenici iz OŠ "Mjenovo".

Hrvatska matica iseljenika je prije pet godina ustanovila Nagradu za kulturu za ruralne sredine budući su one po naravi stvari manje izložene brzim promjenama i asimilaciji u većinsku zajednicu pri čemu je procijenjeno kako je uloga hrvatskih naselja i sela u prošlosti, kao i danas, od osobitog značaja za očuvanje hrvatskih manjinskih zajednica u europskim zemljama.

Nagrada NAJSELO dodjeljuje se hrvatskim naseljima u kojima se većina žitelja služi svojim materinskim hrvatskim jezikom i to ne samo unutar obitelji, već i kao razgovornim jezikom u seoskoj zajednici. U "Najselu" se čelnici mjesta trude širiti hrvatski jezik i kulturno blago, te održavaju veze sa starom im djedovinom Hrvatskom.

Nagrada NAJSELO dodjeljuje se u obliku skulpture, stiliziranog glagoljskog slova H, koja je izrađena prema zamisli Hrvoja Salopeka. Skulptura simbolizira opstanak hrvatstva u nagrađenom selu kroz povijest. Do sada su tu godišnju Nagradu za kulturu osvojili: 1996. - Pinkovac (Austrija), 1997. - Martinci (Mađarska), 1998. - Karaševo (Rumunjska), 1999. - Petrovo Selo (Mađarska).

	Nagradu za kulturu Hrvatske matice iseljenika pod nazivom "Najselo" ovogodiąnjem dobitniku - gradišćanskohrvatskom selu Mjenovu uručuje ravnatelj HMI-a Boris Maruna

Mjenovo, manje gradišćanskohrvatsko selo, smješteno je u srednjem Gradišću uz samu austrijsko-mađarsku granicu. Prema administrativnoj teritorijalnoj podjeli ono se nalazi u kotaru Gornja Pulja (Oberpullendorf) te je dio skupne općine Filež kojoj, uz navedena dva sela, pripada još i selo Gerištof. Mjenovo je bilo samostalna općina do 1971. Na čelu općine je načelnik Johann Balogh, a Mjenovo predstavlja seoski predstojnik Peter Buzanić.

U crkvenom pogledu Mjenovo postoji kao samostalna župa već 130 godina. Župa već dugi niz godina vodi velečasni Anton Slavić a župno vijeće vodi gosp. Ludvik Jahns.

Iako Mjenovo spada u najmanja gradišćanskohrvatska sela postoje mnogi utemeljeni razlozi koji su nas ponukali da upravo to naselje proglasimo NAJSELOM za 2000. godinu - rekao je voditelj Odjela za hrvatske autohtone manjine Hrvatske matice iseljenika gospodin Hrvoje Salopek. U tom pogledu vrlo važnim smatramo, stakao je Salopek, da Mjenovci odlično čuvaju svoju materinsku riječ - svoju drevnu gradišćanskohrvatsku čakavicu. Hrvatskim se jezikom rado služe kako stari tako i mladi. Upravo mladi Mjenovci su i važan pokretač vrlo bogatog kulturnog i društvenog života sela u kojem čuvanje hrvatstva ima istaknutu ulogu.

Iako selo broji danas svega 350 stanovnika velika skupina Mjenovaca koja živi i radi u Beču vikendom se redovito vraća u Mjenovo tako da se glavnina društvenih i kulturnih aktivnosti odvija vikendima. Za skladno i uspješno funkcioniranje seoske zajednice važnu ulogo imaju vatrogasno (ognjobransko) društvo, kojeg vodi Feliks Zvonarić, te Društvo za poljepšavanje sela, kojeg vodi Tome Buranić. Vrlo popularan i priznat je i seoski nogometni klub kojeg Mjenovci već 55 godina iz nedjelje u nedjelju prate na športskom igralištu. Predsjednik kluba je Peter Buzanić. Mjenovski nogometaši oraniziraju jednom godišnje veliku i nadaleko poznatu športsku zabavu s hrvatskom glazbom. Od športskih društava u selu djeluje još i tenis klub.

	Književnik i publicist Petar Tyran zahvaljuje na Nagradi i ističe značaj očuvanja hrvatskoga kulturnoga identiteta među hrvatskim autohtonim zajednicama u Europi

Kulturni život u selu ima već dugu tradiciju. Posebna ljubav Mjenovaca pripada amaterskom kazalištu koje je započelo s radom davne 1926. god. Nakon prekida djelovanja sredinom 60-ih godina društvo "Mlada inicijativa" - grupa mladih aktivnih Mjenovaca, obnovila je djelovanje amaterskog glumišta. Predstave koje svake godine redovito pripremaju, te izvode diljem Gradišća, režira gosp. Mate Palatin. Uz kazalište, Mlada inicijativa, ta vrlo aktivna udruga mladih, djeluje na svim razinama kulturnog života sela zalažući se posebice za očuvanje hrvatskog jezika i kulture. Tako su mladi Mjenovci osnovali i seosku knjižnicu. Organiziraju razne tečajeve (npr. sviranja tamburice), priredbe i izložbe te njeguju stare lokalne običaje. Mladu inicijativu vodi uspješno, već pet godina dugo, gosp. Jakov Zvonarić. Na kulturnom i vjerskom polju aktivan je i Mjenovski crkveni pjevački zbor kojeg je nedavno utemeljio mladi student Eduard Jahns, preuzimajući kantorsku službu u crkvi.