Ljubomir Gudelj

KAROLINŠKA UMJETNOST U HRVATA

Odabrani muzeji pet zemalja, među kojima je i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, priredili su reprezentativne izložbe koje obrađuju politički, kulturni i vjerski život karolinške epohe pod pokroviteljstvom i glavnim sponzorstvom Europske komisije

Nizom tematskih izložbi, a pod pokroviteljstvom i glavnim sponzorstvom Rafael programa Europske komisije, povezani su muzeji pet zemalja; Njemačke, Španjolske, Italije, Hrvatske i Engleske. S ciljem poboljšanja međusobne suradnje, razumijevanja i afirmacije vlastitoga kulturnoga naslijeđa, obrađuju politički, kulturni i vjerski život karolinške epohe, kao i njene utjecaje na kasnija stoljeća. Posvećene su Karlu Velikome, ocu Europe, kako su ga nazivali suvremenici, vladaru koji je, pod krunom Svetoga Rimskoga Carstva, objedinio brojne pokrajine od Baltika i Panonije do sredine Apeninskoga i sjevera Pirinejskoga poluotoka, postavivši temelj njegovoj modernoj inačici, današnjoj Europskoj uniji. U sklopu zajedničkoga multimedijalnoga predstavljanja, njemačku, španjolsku, talijansku i hrvatsku izložbu povezuje filmski dokumentarni zapis kojeg je izradio prof. Lothar Spree, scenarist, redatelj i producent iz Frankfurta. Hrvatsku izložbu Hrvati i Karolinzi reprezentativno je priredio Muzej hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita.

Pridruženi međunarodnome projektu Karlo Veliki - stvaranje Europe Charlemagne, The making of Europe) hrvatski kulturni djelatnici prezentiraju svijetu važan segment nacionalne baštine. Na prijelazu u treće tisućljeće i 1200. obljetnicu susreta Karla Velikoga s papom Leonom III., dostojno se obilježava uspomena na ovaj događaj i jednu od najznačajnijih povijesnih osoba europskoga srednjovjekovlja za čijeg su života postavljene mnoge bitne, do danas zadržane društvene značajke europskog kontinenta. Neposredno nakon što su Franci pacificirali zemlje Sasa i Langobarda, a Vatikan izgubio čvrstu potporu Bizanta, papa Leon III. se pred zavjerenicima sklanja iz Rima. Nakon kratkotrajnoga egzila u Spoletu, u paderbornskoj ga je palači primio Karlo Veliki koji poslije tromjesečnih pregovora postaje njegov glavni saveznik i zaštitnik, pa je, godinu dana kasnije, na Božić 800. godine, ovjenčan carskom krunom u rimskoj crkvi Svetoga Petra.

Između 23. srpnja i 1. studenoga 1999. godine, u vestfalskome gradu Paderbornu, mjestu povijesnoga susreta, održana je izložba "799. - Umjetnost i kultura u doba Karolinga, Karlo Veliki i papa Leon III". Nastupajući sa zajedničkim imenom Ausstellung 799 GbR tri su partnera (Muzej carske palače, Dijecezenski muzej i Gradska galerija) priredili "99 dana - 99 događanja", seriju pratećih kulturnih manifestacija. Muzej nacionalne umjetnosti iz Barcelone je 16. prosinca 1999. godine otvorio izložbu Katalonija u doba Karolinga. Njeni su posjetitelji do 27. veljače 2000. godine upoznati s prilikama u Kataloniji od osmoga do konca desetoga stoljeća, franačkim osvajanjima, odnosima na razmeđi Karolinškoga Carstva i muslimansko-arapskoga svijeta, zasebnim položajem i specifičnostima te procesom osamostaljenja pokrajina na sjeveru Pirinejskoga poluotoka.

	Vrelo Cetine, ranokarolinška kadionica, srebro, kraj VIII. stoljeća

Keltsko, rimsko, kasnoantičko, starokršćansko naselje i kasnije središte jednoga od značajnijih langobardskih vojvodstava, sjeverotalijanski grad Brescia bio je od 17. lipnja do 20. studenoga 2000. godine domaćin izložbe Budućnost Langobarda, Italija u stvaranju Europe Karla Velikoga. Ranosrednjovjekovni spomenici, sačuvani u današnjoj pokrajini Lombardiji, najbolje svjedoče kako je, usprkos vojno političkome porazu od Franaka, langobardska umjetnost postala bitnom sastavnicom karolinške renesanse.

Nakon splitske izložbe, projekt će se zaključiti 2001. godine u engleskome gradu Yorku. Izložbom Blago iz vremena Karla Velikoga jorkški će muzej oživjeti uspomenu na Alkuina iz Yorka, znamenitoga pisca, pjesnika, teologa, učitelja, reformatora i savjetnika na dvorovima Mercije, Northumbrije i Karla Velikoga. Monumentalno djelo ovoga vizionara, a kasnijega redovnika opatije Sv. Martina u Toursu, duhovna je osnova karolinške Europe koja na razne načine još uvijek živi.

Glavni realizator izložbe Hrvati i Karolinzi je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita. Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske u njegovu je prostoru od 20. prosinca 2000. do 31. svibnja 2001. godine postavljena istoimena izložba. Glavni joj je koordinator ravnatelj Muzeja HAS-a prof. Ante Milošević. Zajedno s dr. Miljenkom Jurkovićem, koordinatorom u europskome projektu i profesorom Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, glavnim vijećem i članovima nacionalnoga pododbora, okupio je brojne stručne suradnike te pojedince i institucije iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje u svojim zbirkama čuvaju izloženo blago. Zamišljena 1997. godine, izložba Hrvati i Karolinzi obrađuje vrijeme od druge polovice osmoga pa do zadnje četvrtine devetoga stoljeća. Zemljopisno obuhvaća povijesne hrvatske zemlje, Istru, dijelove južne Panonije, današnjih Srijema i Vojvodine, Bosne i Hercegovine te Hrvatsku. Prezentacijom spomeničke baštine s periferije i istočne granice nekadašnjega Franačkoga Carstva, gdje se karolinška kultura prožimala s bizantskim i avarskim utjecajima, oslikava se turbulentno ranosrednjovjekovno razdoblje na razmeđi dviju europskih civilizacija. Paralelno s franačkim osvajanjima u to doba započinje proces stvaranja prvih političkih zajednica Hrvata koji kulminira formiranjem kneževine.

Objedinjeni na istome mjestu s najvažnijim podacima zabilježenim u pisanim dokumentima, originalni su spomenici poredani kronološkim slijedom u tri osnovne sekcije. Prva govori o franačkim prodorima u jugoistočnu Europu, ratovima protiv Avara i pokoravanju Langobarda, osvajanju Istre, dijelova Panonije i Dalmacije. Drugim su blokom obrađene posljedice ovih promjena na našem prostoru, obilježene stvaranjem hrvatske kneževine i uspostavom crkvene organizacije kao i njenim odnosima s tadašnjim središtima crkvene vlasti. Povezuju ih kulturološke teme o načinu života, sakralnome graditeljstvu, skulpturi i tragovima pismenosti. Predočene su nacrtima i fotografijama građevina, ansamblima i dijelovima crkvenoga namještaja, epigrafskim spomenicima, liturgijskim predmetima, oružjem i vojno-konjaničkom opremom, uracima umjetničkoga obrta namijenjenim svakodnevnoj uporabi, bizantskim i karolinškim novcem. Osim manjeg broja uvezenih, većina je predmeta izrađena u domaćim sredinama, a u skladu s onodobnim stilskim izričajem.

Prilagođeno novome projektu, a nakon dvadeset i dvije godine, stalna je muzejska postava zamijenjena novom koncepcijom pri čemu su pojedini spomenici, poput ciborija crkve Svete Marte iz Bijaća, Višeslavove krstionice iz Nina ili kadionice iz Vrlike, postali njenim sastavnim dijelom. U uvodnim vitrinama kratko su predstavljeni strani partneri u projektu i obrazložen je europski karakter splitske izložbe. Prizemlje velike dvorane ispunjavaju najznačajniji kameni spomenici, dok su posebni odjeljci, prostor za multimediju, kino dvorana i igraonica za djecu, također vezani za temu Hrvati i Karolinzi.

S pedesetak reprezentativnih eksponata, na istočnoj se ulaznoj strani galerije ukratko rezimiraju prilike iz kasne antike i ranoga srednjega vijeka na našim prostorima. Međusobno prožeta tri susjedna bloka pripadaju spomenicima iz današnje Istre, sastavnoga dijela nekadašnje Furlanske Marke, materijalnim svjedočanstvima o franačko-avarskim ratovima u Panoniji i nalazima što oslikavaju proces pokrštavanja i nastajanja samostalne hrvatske države u Dalmaciji. Zbog njihova iznimna značaja, u posebnoj su prostoriji prezentirani luksuzni predmeti pronađeni u grobovima svjetovnih i crkvenih dostojanstvenika iz Biskupije kod Knina. Postava je opremljena legendama, crtežima, nacrtima, kartama, maketama i fotografijama kao i opsežnim katalogom na hrvatskome i engleskome jeziku čija širina nadilazi broj izložaka, jer obuhvaća sve poznate karolinške nalaze sa spomenutoga područja.

	Crkva Sv. Donata u Zadru, početak IX. stoljeća

Pisana povijesna vrela govore o prilikama u Panoniji, odnosima između Bizanta i Karolinškoga Carstva, vezama zadarskoga kneza Pavla i biskupa Donata s franačkim carem, te utjecajima zadarskih i venecijanskih poslanika pri određivanju interesnih sfera uoči sklapanja Aachenskoga mira 812. godine. Iz poglavlja Annales regni Francorum saznajemo od djelovanju liburnsko-dalmatinskoga Borne protiv Ljudevita Posavskoga u Panoniji, a iz dijelova Rižanskoga placita, nastaloga 804. godine, o odnosu istarskih primorskih gradova prema novouspostavljenoj vlasti i Slavenima koje je u unutrašnjosti poluotoka naselio franački vojvoda Ivan. Imena hrvatskih knezova Trpimira i Branimira, zabilježena su i u evanđelistaru iz Cividalea (Čedad), prigodom njihova hodočašća istoimenome furlanskome samostanu.

Osamdesetih godina osmoga stoljeća Franci pripajaju Istru koja postaje dijelom Furlanske Marke. Oko 800. godine, Karlo Veliki pobjeđuje Avare u Panoniji uz pomoć Hrvata čije političke zajednice postaju vazali Carstva sve do njegove diobe, kada potpadaju pod ingerencije njemačkoga, odnosno italskoga kralja. Izložba posebno obrađuje razdoblje nakon uspostave franačko-bizantske granice Aachenskim mirom 812. godine, prema kojem su primorski dalmatinski gradovi u susjedstvu hrvatske kneževine pripali Bizantu. Maketama, nacrtima i fotografijama predstavljeni su ostaci sakralnih građevina tzv. srednjoeuropskoga tipa. Utjecaji karolinške arhitekture prodiru u naše krajeve na prijelazu iz osmoga u deveto stoljeće zahvaljujući djelatnosti zapadnih misionara. Nadovezujući se na bogatu bizantsku graditeljsku tradiciju istočnojadranskoga primorja, ovo će vrijeme iznjedriti različita prostorna rješenja, ponekad obilježena specifičnostima koje će rezultirati pojavom originalnih regionalnih skupina građevina. Među njima se ističe crkva Svetoga Trojstva, današnjega Sv. Donata, u Zadru, nastala prema uzoru na dvorsku kapelu Karla Velikoga u Aachenu.

Unutrašnjosti crkava su bile opremljene kamenim namještajem, ambonima, krstioničkim i oltarnim ciborijima, oltarnim pregradama, menzama s postoljima te prepoznatljivom arhitektonskom plastikom kapitela, prozorskih i okvira vrata, kamenih rešetki-tranzena… Način njihova ukrašavanja je sličan onome na podalpskome, području sjeverne i srednje Italije te južne Francuske. Plitki stilizirani reljefi prednjih strana elemenata oltarnih ograda predromaničkih karakteristika obrađuju motive biljnih vitica, simbole preuzete iz ranokršćanskoga repertoara te ponekad figuralne kompozicije. Pronađeni su na brojnim lokalitetima uzduž istočnojadranske obale i zaleđa, gdje je djelovalo više specijaliziranih, a do danas prepoznatih klesarskih radionica. Najranije tragove pismenosti u Hrvata čuvaju rijetke isprave narodnih vladara. Na pojedinim sarkofazima, krstionicama, portalima i ciborijima, a najčešće na trabeacijama oltarnih ograda, teku posvetni, liturgijski ili nadgrobni tekstovi pisani latinskim jezikom. Iz devetoga su stoljeća sačuvana narodna imena vladara (Višeslav, Trpimir, Branimir, Muntimir), župana (Gostiha, Godečaj, Pristina), ali i stranih franačkih misionara (Gumpertus, Theudebertus). Nakon progona iz Furlanije zbog nauka o predestinaciji, značajan je trag ostavio Saksonac Gottschalk iz Orbaisa koji je djelovao na dvoru kneza Trpimira u Bijaćima kod Trogira.

Konjaničke ostruge, metalni dijelovi pojasnih garnitura, damascirani mačevi i nakit s karolinškim obilježjima potječu iz umjetničko obrtničkih metalurških radionica. Najreprezentativniji među njima su oprema i nakit crkvenih i svjetovnih dostojanstvenika, a osobito nalazi s lokaliteta Crkvina u Biskupiji kod Knina, nekadašnjega mauzoleja hrvatske kneževske obitelji. Uz spomenute eksponate, istaknuto mjesto pripada kadionici iz Vrlike, bliskoj analogiji kaleža bavarskoga kneza Tassila, relikvijaru iz Nina što čuva moći biskupa sv. Anselma, biskupa svetoga Ambroza i svete Marcele, kao i pojasnome jezičcu sa natpisom Tetgis me fecit pronađenom u Gornjim Vrbljanima na Sani. Izloženi su također stakleni i keramički predmeti ove kulturno-povijesne epohe. I nakon uspostave kneževine, na hrvatskome su prostoru korišteni bizantski i novci franačkih vladara. Nasuprot većim skupinama bizantskih zlatnika kojima su primorski gradovi plaćali tribut mira hrvatskim vladarima, rijetki pronađeni primjerci franačkoga novca, poput Lotarova ili Grimoaldova, svjedoče o vezama s italskim kraljevstvom i svojevrsnoj, već tada uspostavljenoj, europskoj monetarnoj uniji. Projekt Hrvati i Karolinzi svjedočanstvo je dalekih hrvatskih začetaka, širenja kršćanstva i pismenosti na ovome prostoru, korijena kojima je hrvatski narod ostao trajnim dijelom zapadnoeuropskoga svijeta, usprkos nebrojenim potresima na razmeđi suprotstavljenih civilizacija.

Summary
CAROLINGIAN ART IN CROATIA

A series of thematic exhibitions under the sponsorship of the Rafael Program of the European Commission has linked up museums in five European countries: Germany, Spain, Italy, Croatia, and England. Having as an objective an improved mutual cooperation, understanding, and affirmation of cultural heritage, they address political, cultural, and religious life of the Carolingian Period, and its influence on later centuries. They are dedicated to Charlemagne, "The Father of Europe," as he was called by his contemporaries, a ruler who under the aegis of the Holy Roman Empire brought together numerous lands from the Baltic and Pannonia, to the center of the Apenine peninsula and to the north of Spain, having thus laid foundations for the Empire's contemporary version, the European Union. Within a framework of joint multimedia presentation the German, Spanish, Italian, and Croatian exhibits have been linked by a documentary movie made by Professor Lothar Spree, scriptwriter, director, and producer from Frankfurt. The Croatian exhibit, "Croatia and the Carolingians," has been magnificently set up by the Museum of Croatian Archeological Monuments in Split.

The exhibition "Croatia and the Carolingians" covers the time from the second half of the eights through the last quarter of the ninth century. Geographically, it includes all historically Croatian lands - Istria, southern Pannonia (today's Srijem and Vojvodina), Bosnia and Herzegovina, and Croatia. By presenting the cultural heritage from the periphery and eastern border of the Frankish Empire, where the Carolingian culture merged with Byzantine and Avar influences, the exhibit has highlighted the turbulent early medieval period at the watershed of the two major European civilizations. The process of creating the earliest political entities among the Croats - to culminate in the Croatian Duchy - originated at the time of the Frankish conquest.

Resúmen
EL ARTE CAROLINGIO ENTRE LOS CROATAS

Los museos de cinco países, Alemania, Espaňa, Italia, Croacia e Inglaterra, están relacionados en una serie de exposiciones bajo el auspicio y como principal esponsor del "Programa Rafael" (Rafael program) de la Comisión Europea. Con el objetivo de promover la cooperación mutua, la comprensión y la afirmación de la propia herencia cultural, exponen sobre la vida política, cultural y religiosa de la época carolingia, como así también sobre su influencia en los siglos posteriores. Estas exposiciones están dedicadas a Carlos el Grande, el "Padre de Europa", como lo llamaban sus contemporáneos, gobernante que bajo la Corona del Santo Imperio Romano reunió las diversas regiones desde el Báltico y Panonia hasta la mitad de la península Apenina y el norte de la península del Pirineo, estableciendo las bases de lo que es la actual Unión Europea. Dentro de las exposiciones multimediales comunes, las exposiciones de Alemania, Espaňa, Italia y Croacia están conectadas con una película documental que realizó el profesor Lothar Spree, escenarista, director y productor de Frankfurt. En Croacia, el Museo Arqueológico Croata de Split preparó representativamente la exposición croata "Los Croatas y los Carolingios".

La exposición "Los Croatas y los Carolingios" comprende el período desde la segunda mitad del siglo VIII hasta el último cuarto del siglo IX. Geográficamente comprende las regiones históricamente croatas, Istria, parte del sur de Panonia, las actuales Srijem, Vojvodina, Bosna y Herzegovina y Croacia. Con la presentación de la mencionada herencia de la periferia y la frontera este del entonces Imperio Franco, donde la cultura carolingia recibió las influencias bizantinas y avaras, se muestra la diversidad del turbulento período de la Edad Media en la frontera entre dos civilizaciones europeas. Paralelamente a las conquista de los Francos en esa época comienza el proceso de creación de las nuevas organizaciones políticas croatas que culmina con la formación del ducado croata.