Nakon gotovo desetljeća provedenog na Max Planck institutu, ova se znanstvenica vraća na IRB, gdje će u Zavodu za molekularnu biologiju osnovati grupu i nastaviti svoja istraživanja

Hrvatska znanstvenica Iva Tolić ovog je tjedna svrstana na listu 40 vodećih svjetskih biologa. Jedan od najprestižnijih znanstvenih časopisa u svijetu »Cell« povodom obilježavanja 40. godišnjice odabrao je »generaciju budućnosti« – 40 znanstvenika u dobi do 40 godina koji rade u raznim područjima biologije, da predstave svoja viđenja znanosti i istraživanja te vlastitu karijeru.
Među 40 odabranih našla se i znanstvenica Instituta »Ruđer Bošković«, dr. Iva Tolić, koja je svoj znanstveni rad posvetila istraživanju jednog od najsloženijih bioloških procesa – starenja.
Sjajno priznanje ovu je znanstvenicu zateklo upravo u vrijeme povratka u Hrvatsku s Max Planck instituta za molekularnu staničnu biologiju i genetiku u Dresdenu, gdje je radila proteklih devet godina. Na povratak se, kako kaže, odlučila jer želi živjeti u rodnom Zagrebu, a vjeruje da će se u Hrvatskoj moći u jednakoj mjeri baviti vrhunskom znanošću kao i u Njemačkoj.
Pripadnica »generacije budućnosti« svoj ugled u međunarodnoj znanosti može zahvaliti uspjesima u otkrivanju složenih staničnih procesa. Zajedno s timom znanstvenika, na Institutu Max Planck identificirala je prvi potencijalno besmrtni organizam, kvasac afričkog piva, koji se pomlađuje kod svake diobe stanica.
Osim titule jedne od 40 najbiologa svijeta, Iva Tolić ponijela je prošle godine i naslov jedne od znanstvenica s najviše stila u svijetu. Organizacija za popularizaciju znanosti »Future-ish« svrstala je hrvatsku znanstvenicu na 13. mjesto na listi znanstvenika sa stilom, iznad legendarne indijske znanstvenice i aktivistice Vandane Shive.
Nakon gotovo desetljeća provedenog na Max Planck institutu, ova se znanstvenica vraća na Institut Ruđer Bošković, gdje će u Zavodu za molekularnu biologiju osnovati grupu i nastaviti svoja istraživanja koristeći najmoderniju opremu poput konfokalnog mikroskopa vrijednog pet milijuna kuna, koji je nedavno nabavljen u sklopu EU projekta Innomol. Na povratak se, ističe, odlučila jer je osjetila poriv za povratkom u domovinu.
Uvjerena je, ističe, da je povratak u Hrvatsku s uglednog europskog instituta neće ni na koji način zakočiti u znanstvenom radu.
Kraća verzija njene biografije kaže kako je nakon što je maturirala u zagrebačkoj matematičkoj gimnaziji, popularnom MIOC-u, Iva Tolić diplomirala molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a kao znanstveni novak radila na IRB-u. Veći dio doktorata izradila je na Harvardu u Bostonu. Nakon obrane doktorata na temu stanične mehanike odlazi na poslijedoktorska usavršavanja u institut Niels Bohr u Kopenhagenu i Sveučilište u Firenci. Od 2005. godine radi kao voditeljica istraživačke grupe na institutu Max Planck u Dresdenu, gdje vodi šest projekata koje financira Njemačka zaklada za znanost i objavljuje preko 50 znanstvenih radova. Proširena biografija na stranicama IRB-a bitno je osebujnija, pa navodi kako je Iva rođena u Zagrebu, 1974.

Opširnije