Te su se ustanove u ono vrijeme nazivale „schiavonskim“ ili „ilirskim“ i bile su proširene ne samo u Rimu, Veneciji i Bologoni, već i u Anconi i na cijeloj zapadnoj obali Jadrana, posebno u predjelima srednje Italije. Na skupu su sudjelovali i Jasenka Gudelj, Daniel Premel i Danko Šourek sa Sveučilišta u Zagrebu

U sjedištu Biblioteke Hertziana u Rimu, koja djeluje u sklopu Max Planck Instituta za povijest umjetnosti, u četvrtak 24.rujna održan je znanstveni skup o nekim hrvatskim bratovštinama i zavodima u Italiji od 15. do 18.stoljeća.
Te su se ustanove u ono vrijeme nazivale „schiavonskim“ ili „ilirskim“ i bile su proširene ne samo u Rimu, Veneciji i Bologoni, već i u Anconi i na cijeloj zapadnoj obali Jadrana, posebno u predjelima srednje Italije.
O crkvi i bratovštini sv. Jeronima u Rimu govorila je Jasenka Gudelj sa Sveučilišta u Zagrebu, a o Školi sv. Jurja u Veneciji Tanja Trška isto tako sa zagrebačkog Sveučilišta.
Daniel Premel i Danko Šourek sa zagrebačkog Sveučilišta predstavili su Ilirsko-madžarski zavod u Bologni, dok su Francesca Coltrinari i Giuseppe Capriotti sa Sveučilišta u Macerati osvijetlili hrvatske ustanove u Anconi, Loretu, Fermu i Cameranu.
Na tom su području sklonište našli brojni hrvatski iseljenici u 15. stoljeću i gradili vlastite crkve te osnovali bratovštine u kojima su se okupljali, nekada i pod vodstvom svojih svećenika. Oni su sobom donijeli ili u tim crkvama izradili slike svetaca, uglavnom sv. Blaža, sv. Jeronima, sv. Jurja i Gospe te često po njima davali imena bratovštinama. Ta djela imaju danas neprocjenjivu umjetničku vrijednost.
Na primjeru Dubrovnika doktorandica Anita Ruso osvijetlila je izmjenu talijanskih i hrvatskih umjetnika u to doba.
(Laudato.hr)