Prvi hrvatski povijesni roman Augusta Šenoe, naklade Spiritoso, u posebnom izdanju, dostupan je na engleskom jeziku u prijevodu mladoga Nevena Divjakinje

Postoji li zagrebačkija priča od Zlatarovog zlata? Brojne su priče i legende ispričane u Zagrebu i o njemu; neke se pamte duže, neke polako izblijede, za neke se s vremenom zaboravi i otkud su. Zlatarovo zlato Augusta Šenoe uspješno se othrvalo zaboravu. Osvojilo je čitatelje još krajem 19. stoljeća i još uvijek mu to uspijeva. Ispreplićući ljubav i povijest, Zlatarovo zlato priča najzagrebačkiju od svih priča – vodi nas Gornjim gradom, do šesnaestog stoljeća, predstavlja svog Romea i Juliju, vraća u prošlost i poziva da ne zaboravimo ljepotu i iskonski duh Zagreba.
Upravo da se ta priča ne zaboravi, nakladnik Spiritoso posegnuo je za hrvatskom kulturnom baštinom i dao Zlatarovom zlatu novo ruho. Prvi hrvatski povijesni roman sada je dostupan i na engleskom jeziku u posebnom izdanju, u prijevodu mladoga Nevena Divjakinje.
Za grafičko oblikovanje zaslužni su: Tomislav-Jurica Kačunić i Ivana Vučić iz Hamper studija koji su uspješno spojili tradicionalno i suvremeno, dekorativno i minimalističko te rustikalno i elegantno. Igra simbola skrivenih u početnim slovima imena (Au)gusta Šenoe, „uklesanih u zlatnu polugu“ na naslovnici knjige, diskretno nam otkriva svijet Šenoine „zlatne groznice“ i potiče na traganje za drugim zlatom u romanu. Čist i jednostavan prijelom teksta omogućuje korisniku funkcionalno čitanje romana te paralelno praćenje komentara i objašnjenja kojima se olakšava razumijevanje teksta te latinskih i arhaičnih hrvatskih riječi.
Za prijelom teksta knjižnog bloka korišten je font Amalia, elegantna, decentna, serifna ‘knjiška’ tipografija čiji je autor hrvatski dizajner, tipograf i predavač Nikola Đurek. Font je nazvao po svojoj baki Amaliji koja je bila vješta u iscrtavanju slova za stolnjake i zidnjake koje je sama izrađivala pa i na taj način ovo izdanje odaje počast hrvatskoj tradiciji i baštini. Upravo zbog oduševljenja ovim izdanjem u pripremi je i izdanje na hrvatskome jeziku.
Spiritoso vjeruje da knjiga treba živjeti i u suvremenom digitalnom dobu, što će bez sumnje uspjeti ako je vrijedna pažnje i ako donosi pravu priču. A Šenoin roman to zasigurno čini. Pripovijeda nam o zabranjenoj ljubavi Dore Krupićeve i Pavla Gregorijanca, o sukobima i zavadi Pavlova oca Stjepka s građanima Zagreba, oslikava navike moćnika i prikazuje zagrebačku povijest. Poziva sve putnike namjernike da obiđu ulice i trgove na kojima se odvijala radnja, da zamisle prizore pod Kamenitim vratima, zaustave se na Trgu sv. Marka, posjete crkve, potraže utvrde u okolici i kušaju pikantne paprenjake. I tako postaje jedinstven suvenir: spoj prošlosti i sadašnjosti, poveznica književnosti i turizma koja lako može postati prigodan dar i pronaći mjesto na polici zaljubljenika u Zagreb diljem svijeta.
(www.mvinfo.hr)