Žganec je u razdoblju od 1927. do 1941. u Somboru imao svoj odvjetnički ured. Za to vrijeme postavio je temelje sakupljanju i istraživanju svjetovne i crkvene pučke glazbe među bačkim Šokcima i Bunjevcima

Poslije skoro 30 godina, koliko su etnomuzikolozi iz Hrvatske tragali za rukopisom zbirke izvornih narodnih pjesama Narodne popijevke iz Sombora i okolice koje je sakupio Vinko Žganec, ne samo da se zna da je rukopis u Gradskom muzeju u Somboru već postoji i nada da bi ova zbirka mogla biti i objavljena. O tome su na inicijativu UG-a Urbani Šokci iz Sombora, na sastanku krajem veljače ove godine, razgovarali gk RH u Subotici Velimir Pleša, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i ravnatelj Gradskog muzeja Sombor Branimir Mašulović.
Akademik Vinko Žganec bio je hrvatski etnomuzikolog, jedan od najznačajnijih hrvatskih zapisivača narodnih plesova, pjesama, običaja i obreda. Osnivač je Instituta za narodnu umjetnost, danas Institut za etnologiju i folkloristiku (IEF). Razdoblje od 1927. do 1941. godine proveo je u Somboru, gdje je imao svoj odvjetnički ured. Za vrijeme boravka u Somboru postavio je temelje sakupljanju i istraživanju svjetovne i crkvene pučke glazbe među bačkim Šokcima i Bunjevcima. O pjesmama šokačkih i bunjevačkih Hrvata u rukopisnim notnim zbirkama Vinka Žganca pisala je mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović – Valašek (rad objavljen u Zborniku Urbani Šokci br. 4). U Institutu za etnologiju i folkloristiku u rukopisu su zbirke Vinka Žganca Narodne popijevke iz Bačke, Baranje i Srijema, Crkvene popijevke iz Bačke i Crkvene popijevke iz Svetozara Miletića.
Za hrvatske etnomuzikologe sudbina rukopisa Narodne popijevke iz Sombora i okolice sa 174 zapisa, koja je 1979. godine pripremljena za tisak, bila je nepoznata sve do prije nekoliko mjeseci, kada je splet sretnih okolnosti doveo do toga da se danas razgovara o mogućnosti tiskanja ove vrijedne etnomuzikološke zbirke.
Kako se čulo od djelatnika muzeja, cjelokupni troškovi tiskanja rukopisa Narodne popijevke iz Sombora i okolice, s nakladom od 500 primjeraka stajalo bi oko 3.000 eura.
(Hrvatska riječ )

Opširnije