Cilj je ‘otvoriti raspravu o samom činu komemoracije rata s ciljem boljeg razumijevanja zajedničkog europskog identiteta’, a tome će doprinijeti i hrvatske historiografske snage poput Tvrtka Jakovine i Filipa Hameršaka.

U Hrvatskom državnom arhivu se 5. i 6. svibnja održava veliki međunarodni simpozij ‘Prisjećanje na 1914.: promišljanje o naslijeđu Prvog svjetskog rata’, na kojemu će se okupiti neki od najznačajnijih povjesničara današnjice. Skup organizira EUNIC, mreža kulturnih instituta Europske unije, uz podršku Ministarstva kulture RH.
‘Sukobi dvadesetog stoljeća koji su bjesnili Europom rezultirali su zajedničkim opredjeljenjem za mir i pomirenje, što je temelj europskog identiteta. Cilj ovog simpozija, namijenjenog širokoj publici, jest osigurati razumijevanje pojmova povijesnih rasprava i promišljanje o moći povijesti kao sredstva za učvršćivanje mira i pomirbe’, kaže se u najavi velikog međunarodnog simpozija, koji okuplja desetine uglednih svjetskih povjesničara, a koji se sljedeći tjedan – 5. i 6. svibnja – održava u Hrvatskom državnom arhivu. ‘Prisjećanje o 1914.’ okupit će u Zagrebu kremu svjetske historiografije koja se bavi Prvim svjetskim ratom, između ostaloga i australskog povjesničara Christophera Clarka, autora hvaljene i kontroverzne knjige ‘The Sleepwalkers’. U njoj Clark početak Prvog svjetskog rata donekle reinterpretira u odnosu na dosad prihvaćena tumačenja, ističući i brojne nesporazume koji su doveli do eskalacije sukoba.
Uz Clarka u Zagreb dolaze tridesetak drugih povjesničara iz Austrije, Portugala, Belgije, Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske i Italije, koji će se na dvodnevnom simpoziju baviti ‘kolektivnim sjećanjem naroda’, a neće ‘tematizirati odgovornost za početak sukoba’. Cilj je ‘otvoriti raspravu o samom činu komemoracije rata s ciljem boljeg razumijevanja zajedničkog europskog identiteta’, a tome će doprinijeti i hrvatske historiografske snage poput Tvrtka Jakovine i Filipa Hameršaka.
Simpozij ‘Prisjećanje na 1914.’ otvorit će ministrice vanjskih poslova i kulture Vesna Pusić i Andrea Zlatar, te francuska veleposlanica u RH Michele Boccoz. Tijekom dvodnevnog povjesničarskog susreta govorit će se, primjerice, o ‘Hrvatskoj tišini za vrijeme Velikog rata’, ‘Austrougarskim identitetima i lojalnostima tijekom Prvog svjetskog rata’, ‘Ostati intelektualac i u rovovima: čitati svjedočenja akademika o ratu’, kako glase neki od naslova referata pripremljenih za ovaj simpozij.
Istaknut će se i neki specifični aspekti priče o Prvom svjetskom ratu, pa će tako povjesničarka umjetnosti Leonida Kovač govoriti od djelu slikarice Naste Rojc u tom kontekstu, dok će talijanska povjesničarka Laura Giudi otkriti što su u svojim pismima s ratišta pisale medicinske sestre Crvenog križa.
Tijekom simpozija će se izvoditi glazba nastala 1914, i to skladbe Antona Weberna, Dore Pejačević i Roentgena, a u interpretaciji dua Tris iz Beča.(tportal)

Cijeli program možete pogledati ovdje