Otvaranju izložbe članice HKD Maribor i voditeljice likovne sekcije Društva Slađane Matić Trstenjak, u Galeriji Kopjar, uime HMI nazočila je tajnica Diana Mašala Perković, mag. iur.

Samostalna izložba Slađane Matić Trstenjak ‘Na rubu šume IV’ otvorena je 19. studenoga u Galeriji Kopjar. Umjetnicu i njena djela predstavio je likovni kritičar i kustos Mario Berdič.
Otvaranju izložbe Slađane Matić Trstenjak, članice HKD Maribor i voditeljice likovne sekcije Društva uime HMI nazočila je tajnicaDiana Mašala Perković, mag. Iur.
Mlada slikarica Slađana Matić Trstenjak, mag. art., proistječe s Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu (BiH), što znači da na slovenskoj likovno-umjetničkoj pozornici predstavlja potpuni novum, osobito zbog njezinog neuobičajenog osobnog stila. U prepoznatljivom se umjetničinom likovnom izrazu sjedne strane iznenađujuće zrcale odjeci njemačkoga ekspresionizma pri izrazitoj plošnosti, deformiranom oblikotvorju i snažnom, često crnom konturom.

S druge strane, radi se o individualnim varijacijama na temu geometrijsko stiliziranoga, znakovno simboličkoga prikazivanja motiva krajolika s naglaskom na šume ili pojedina stabla te izmjenjujućim se poljima i brdima. Unatoč tome što likovna cjelina posreduje izrazito dvodimenzionalan, mjestimice čak grafički plošan dojam, osjeća se prilično duboka iluzija prostornosti ponajprije zbog prekrivanja likovnih objekata i toplo-hladne modulacije kojoj bitno doprinose intenzivne crne partije. Kao posebnost na slikovnoj površini nastupaju kolažirani umeci u obliku istrgnutih papirića, iscrtanih s apstraktnim, ugljenim ili grafitnim, akcijski oscilirajućim crtežem. Drveće je u pravilu prikazano kao znakovi s crnim obrubom, kratkim deblom i elipsastom krošnjom koja može biti dopunjena s na glavu obrnutim uzorkom riblje kosti. Pritom se radi o skoro jedinom neposredno prepoznatljivom detaljiziranom likovnom objektu jer su prevladavajuća polja, gore i vode zasnovane krajnje asocijativno i apstraktno, kao nepravilni geometrijski likovi u smislu beskonačne kompozicijske mreže koja se nastavlja iz jedne slikovne površine u drugu. Umjetnica tako očito više puta prikazuje izreze jednog te istog maštovitog, skoro dječje retrospektiranog pejzaža kojega možemo pratiti kao beskonačnu priču po zidovima izložbenog prostora. Promatračima se prepušta hoće li slikovno događanje neposredno doživljavati na primarnom perceptivnom nivou, kao apstraktnu harmoniju likovnih elemenata ili će prepoznavati sadržaj likovnoga djela na višem ikonografskom stupnju (prema Ervinu Panofskom).
Slađana Matić Trstenjak mag. art. u novijem se stvaralačkom razdoblju vrlo rado odaziva brojnim pozivima za sudjelovanje na različitim likovnim kolonijama gdje se uvijek iznova prilagođava drugačijim stvaralačkim ambijentima, kao na primjer na nedavnoj likovnoj koloniji i grupnoj izložbi u Istanbulu s tematikom obljetnice bitke kod Gallipolija (Qanakkale). Kao tematski presedan, obljetnicu sarajevskog atentata obilježila je u veljači prošle godine na poziv Štajerskog zemaljskog zavoda za kulturu samostalnom izložbom Nebo iznad Sarajeva u galeriji Plavi atelijer (Blaues Atelier) u Grazu gdje je po prvi put izložila neposredno prepoznatljive figuralne kompozicije s povijesnim motivima. U travnju ove godine predstavila se samostalnom izložbom Nebo plače u mariborskoj Sinagogi s tematikom Holokausta koja je mladoj umjetnici osobito blizu, uzimajući u obzir iskustvo njenog djetinjstva u stravičnom ratu na teritoriju BiH. (M.B.)  
(Culturenet.hr)