Znanstvenim kolokvijem i snimanjem milenijskih fotografija fotografa Šime Strikomana u Pragu će se obilježiti četiri stoljeća od smrti velikog hrvatskog polihistora, izumitelja i leksikografa koji je dio svojeg života proveo u tome gradu

Znanstvenim kolokvijem posvećenim Faustu Vrančiću i snimanjem milenijskih fotografija fotografa Šime Strikomana u Pragu će se početkom tjedna obilježiti 400. godišnjica smrti velikog hrvatskog polihistora, izumitelja i leksikografa koji je dio svojeg života proveo u tome gradu.
Vrančić je od 1581. do 1594. živio u Pragu kao savjetnik rimsko-njemačkog cara te češkog i hrvatskog kralja Rudolfa II., što je uvelike odredilo njegovo djelovanje na više područja.
U sklopu projekta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti “Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu”, Veleposlanstvo Hrvatske u Češkoj, Češko-hrvatsko društvo iz Praga i Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba obilježit će 400. godišnjicu njegove smrti znanstvenim kolokvijem te snimanjem triju milenijskih fotografija fotografa Šime Strikomana.
U ponedjeljak, 9. listopada, u Domu nacionalnih manjina u Pragu, održan je znanstveni kolokvij o Vrančiću na kojem su predavanje održale Marijana Borić s Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU, voditeljica projekta “Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu”, Sanja Vulić s Hrvatskih studija govoreći o hrvatskom jeziku u Vrančićevo doba, te Zrinka Blažević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govoreći o misaonim horizontima i političkoj koncepciji Fausta Vrančića.
Vrančić se u Pragu, uz službu na dvoru, zanimao i za tehničke projekte te dovršio u rukopisu hagiografsko djelo “Život nikoliko izabranih divic”, objavljeno 1606. Također je u Pragu prikupljao i jezičnu građu za svoj “Rječnik pet najuglednijih europskih jezika” (latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i mađarskog), prvi rječnik hrvatskog jezika, koji je dovršio i objavio u Veneciji 1595.
U utorak, 10. listopada, fotograf Šime Strikoman na Strossmayerovom trgu u Pragu snimit će tri milenijske fotografije posvećene trojici hrvatskih velikana povezanih s glavnim gradom Češke: uz Fausta Vrančića, to su Josip Juraj Strossmayer i Nikola Tesla.
U snimanju će sudjelovati nekoliko stotina učenika osnovne škole Strossmayerovo náměstí koja se nalazi na Strossmayerovom trgu, a koja ove godine slavi svoju 110. godišnjicu. U čast tog jubileja učenici će formirati logo svoje škole koji se sastoji od natpisa “Stross” i četiri olovke.

Đakovački i srijemski biskup, političar i mecena Josip Juraj Strossmayer, osnivač HAZU-a, bio je od 1888. počasni građanin Praga gdje je nakon smrti 1905. dobio čak sedam ulica koje danas nove druga imena, a od 1925. ima i svoj trg koji Pražani zovu Štrosmajrák ili Štros, kao i Zagrepčani Strossmayerovo šetalište.
Na Strossmayerovom trgu je u veljači 2017., na inicijativu Hrvatsko-češkog društva i hrvatskog Veleposlanstva u Pragu, postavljena spomen-ploča u Strossmayerovu čast.
Svjetski poznati hrvatski izumitelj Nikola Tesla je 1880. jedan semestar studirao filozofiju na Karlovu sveučilištu u Pragu, a 1936. postao počasni doktor Češkog visokog tehničkog učilišta. U Pragu ima i svoju ulicu u kojoj mu je 2014., temeljem inicijative Hrvatsko-češkog društva i uz financijsku potporu Grada Zagreba postavljen spomenik.
Strossmayerov trg i Ulica Nikole Tesle dvije su najpoznatije “hrvatske” javne površine u Pragu, kao što su u Zagrebu najpoznatije “češke” ulice Masarykova i Praška.
U spomen Nikoli Tesli učenici škole Strossmayerovo náměstí svojim će tijelima formirati natpis Tesla i znak munje, dok će milenijska fotografija posvećena Vrančiću imati motiv njegovog najpoznatijeg izuma – padobrana.
(Hina)