Najpoznatija je nekropola Radimlja kod Stoca, a ostale znamenite su Grčka glavica kod Konjica, Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj, Novakovići u nacionalnom parku Durmitor u Crnoj Gori, te Mramorje u mjestu Peručac u Srbiji 

Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a donio je nedavno u Istanbulu odluku o upisu stećaka na popis svjetske baštine koje su zajednički kandidirale Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, priopćeno je iz ministarstva civilnih poslova BiH.  Odlukom odbora UNESCO-a na popis svjetske baštine kao serijska nominacija upisano je 28 nekropola, od kojih je 20 iz Bosne i Hercegovine, po tri iz Srbije i Crne Gore i dvije iz Hrvatske.

Predstavnici četiri države su 2009. potpisali Pismo namjere, uspostavile su koordinacijski mehanizama za izradu nominacije čime je izražena zajednička posvećenost očuvanju i održivom upravljanju nekropolama sa stećcima.

 Stećci su nadgrobni spomenici nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u jugoistočnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori. Stećci su se pojavili u drugoj polovici 12,. stoljeća, doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali postavljati do sredine 16. stoljeća.

Najpoznatija je nekropola Radimlja kod Stoca, a ostale znamenite su Grčka glavica kod Konjica, Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj, Novakovići u nacionalnom parku Durmitor u Crnoj Gori, te Mramorje u mjestu Peručac u Srbiji. Najpoznatiji stećak je Zgošćanski stećak, nađen u okolici Kaknja, koji se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a čiji se sedreni odljev nalazi u Glipoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. (Hina)