Na Trgu Josipa Jurja Strossmayera postavljena je spomen-ploča koja podsjeća na zasluge ovog hrvatskog velikana i na njegove veze s češkim glavnim gradom. Akciju za postavljanje ploče pokrenuli su Hrvatsko-češko društvo i hrvatsko veleposlanstvo 2015. kad se navršavalo 200 godina od Strossmayerova rođenja, a financijsku potporu dao je Grad Zagreb

Na inicijativu Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba, 14. listopada u Pragu je na Trgu Josipa Jurja Strossmayera postavljena spomen-ploča koja podsjeća na zasluge ovog hrvatskog velikana i na njegove veze s češkim glavnim gradom. Metalna ploča velikih dimenzija smještena je na stambenoj zgradi ispod natpisa s imenom trga, a natpis na češkom jeziku glasi: „Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.), biskup đakovački i srijemski, veliki dobročinitelj hrvatskog naroda, osnivač Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i modernog Sveučilišta u Zagrebu, pobornik ekumenizma, suradnje slavenskih naroda i prijatelj Čeha, godine 1888. izabran je za počasnog građanina Praga koji mu se 1925. odužio davanjem imena ovom trgu. Povodom 200. godišnjice rođenja podižu Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Hrvatsko-češko društvo i Gradska četvrt Prag 7.“ Akciju za postavljanje ploče pokrenuli su Hrvatsko-češko društvo i hrvatsko veleposlanstvo 2015. kad se navršavalo 200 godina od Strossmayerova rođenja, a financijsku potporu dao je Grad Zagreb.

Kao mecena, Strossmayer je dao novčanu pomoć Pragu nakon poplave 1890., a svojim savjetima pomogao je osnutak Češke akademije znanosti i umjetnosti koja je počela s radom iste godine. Prag se Strossmayeru odužio 1888. kada ga je, u povodu njegove 50. godišnjice svećeništva, izabrao počasnim građaninom, na prijedlog gradonačelnika Jindřicha Šolca. Trg u Pragu sa svojim imenom Strossmayer je dobio 1925. Nalazi se u širem gradskom središtu u predjelu Holešovice u Gradskoj četvrti Prag 7, a trgom dominira neogotička crkva svetog Antuna.

Na inicijativu ili zalaganjem Hrvatsko-češkog društva, u Pragu su postavljena još četiri spomen-obilježja u čast hrvatskih velikana koji su studirali na Karlovom sveučilištu – Vladimira Preloga, Stjepana Radića, Andrije Mohorovičića i Nikole Tesle, čiji spomenik otkriven 2014. je ujedno i najveći spomenik ovom izumitelju na svijetu. Još dvojica hrvatskih velikana na inicijativu Hrvatsko-češkog društva dobila su svoje spomen-ploče izvan Praga, u mjestima gdje su se vjenčali – Josip Jelačić u Napajedli u istočnoj Moravskoj i Nikola Šubić Zrinski u Jindřichovu Hradecu u južnoj Češkoj.

Tekst: Marijan Lipovac