Znanstvenik svjetskog glasa Nenad Ban, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i profesor strukturne molekularne biologije na Saveznom tehnološkom institutu (ETH) u Zűrichu održao je u petak 22. studenog 2013. u prepunoj Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predavanje pod naslovom Funkcija ribosoma u sintezi proteina od bakterija do čovjeka.

Predavanju je prisustvovao velik broj stručnjaka i studenata kojima je Nenad Ban govorio o osnovnim principima građe ribosoma i njihovim funkcijama te opisao arhitektonske i funkcionalne razlike između bakterijskih i mnogo većih i kompleksnijih eukariotskih ribosoma. Pritom je objasnio da su ribosomi u svim organizmima odgovorni za sintezu proteina na osnovi informacije pohranjene u molekuli DNA. Ispoljavanje genetičke informacije uključuje najprije kopiranje molekule DNA u RNA, a potom ribosom dekodira nukleotidni slijed molekule RNA i po tim uputama sintetizira proteine. Iako su ribosomi evolucijski drevne i konzervirane stanične organele, njihova struktura je podešena razlikama izmedu prokariota i eukariota.
„Hrvatska je dala mnoge znanstvenike i umjetnike svjetskog glasa, a jedan od njih je i Nenad Ban koji je potekao iz naše sredine, s našeg sveučilišta i uspio zadovoljiti visoke svjetske standarde“, kazao je predsjednik Akademije akademik Zvonko Kusić predstavljajući predavača na početku njegova predavanja. Podsjetio je da je Nenad Ban 2010. s 44 godine izabran za dopisnog člana Akademije kao jedan od najmlađih u njenoj povijesti. Spomenuo je i njegovu suradnju s pojedinim nobelovcima, rekavši da je time svojim radom doprinio njihovom osvajanju tog najuglednijeg svjetskog priznanja. „Nenad Ban sudjeluje u hrvatskoj znanstvenoj stvarnosti i u znanstvenoj politici, pomaže mladim znanstvenicima, skroman je i samozatajan, nije sklon senzacijama te slično kao i Akademija teži uravnoteženosti, radu i disciplini“, rekao je akademik Kusić. Istaknuo je da samo znanje i znanost mogu Hrvatskoj omogućiti napredak i pozicioniranje u globaliziranom svijetu, kao što je prije 152 godine govorio i utemeljitelj Akademije biskup Josip Juraj Strossmayer.
Nenad Ban rođen je 1966. u Zagrebu gdje je studirao molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Nakon što je 1990. diplomirao na Zavodu za biokemiju, nastavio je s doktorskim istraživanjem na Kalifornijskom sveučilištu u Riversideu gdje je obranio doktorat 1994. Postdoktorsko istraživanje nastavio je na Sveučilištu Yale u grupi profesora Thomasa Steitza na temu strukture prokariotskog ribosoma, koristeći se rendgensko-kristalografskom analizom. Bila je to najveća i najsloženija biološka struktura s kojom se neki kristalograf ikada uhvatio u koštac, a sadržava oko 100.000 atoma. Struktura je bila riješena u proljeće 2000., a Steitz je 2009. dobio Nobelovu nagradu za kemiju.
Banovi rezultati otkrili su detaljnu atomsku strukturu velike ribosomske podjedinice i pokazali da je ribosom ribozim.
Od 2000. Nenad Ban je profesor strukturne molekularne biologije na ETH u Zűrichu gdje su djelovala 23 nobelovca, među kojima i Hrvati Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. Njegova grupa proučava strukturu i funkciju velikih staničnih kompleksa koristeći se kombinacijom biokemije, rendgenske kristalografije i elektronske mikroskopije. Ostvarili su nekoliko seminalnih rezultata, uključujući prve vizualizacije multienzima i otkrivanje strukture eukariotskog ribosoma.
Osim što je dopisni član Hrvatske akademije, Nenad Ban član je i Europske Organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) i njemačke akademije znanosti Leopoldine. Za svoj rad primio je nagradu Heinrich Wieland, Roesslerovu nagradu, nagradu Friedrich Miescher, nagradu Zaklade Latsis, medalju Spiridon Brusina i nagradu Newcomb Cleveland Američkog društva za napredak znanosti (AAAS).
(HAZU)