Predavanju „Važnost hrvatske matice za narodne grupe (nacionalne manjine) s posebnim osvrtom / pregledom na gradišćanske Hrvate“ nazočili su i hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, buduća konzulica Vesna Odorčić u Beču, hrvatski policijski časnik u Austriji Krešimir Kovačićek i voditeljica Odjela za autohtone manjine u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu Marija Hećimović

„Važnost hrvatske matice za narodne grupe (nacionalne manjine) s posebnim osvrtom / pregledom na gradišćanske Hrvate“, naziv je predavanja Petra Tyrana, glavnog urednika gradišćansko-hrvatskog tjednika Hrvatske novine, održanog 29. svibnja u Hrvatskom centru u Beču. S njim je razgovarao Igor Lacković, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) u Austriji, koji je organizirao predavanje.
„Želim naglasiti da ovo nije povijesni osvrt na gotovo pet stoljeća dugih odnosa i veze gradišćanskih Hrvata s takozvanom – maticom – u današnjoj terminologiji Republikom Hrvatskom, nego je subjektivan pristup koji se naslanja na u međuvremenu više od 40 godina mog angažmana i rada na različitim pozicijama unutar gradišćanskohrvatske zajednice u Austriji i susjednim zemljama, s osvrtom i na novo hrvatsko doseljeništvo, posebno u Beču“, pojasnio je uvodno Tyran. Govoreći o manjinskim pravima gradišćanskih Hrvata, uglavljenim u članak 7 austrijskog Državnog ugovora iz 1955. godine rekao je kako je opstanak ove hrvatske manjine ovisan i o svekolikoj potpori, uključujući financijsku, Republike Hrvatske, njihove matice i pradomovine. Istakao je značaj očuvanja hrvatskog jezika za opstanak gradišćanskih Hrvata u višejezičnom austrijskom prostoru, koji vode „trku s vremenom“, po pitanju uvođenja dvojezičnog (hrvatsko-njemačkog) školskog sustava, prvenstveno u Beču.
Lacković je pojasnio kako je HSK, s tim u vezi, pokrenuo projekt „Hrvatski je naš izbor“, koji su snažno poduprli i gradišćanski Hrvati, te da su nakon obavljenog tehničkog dijela projekta (anketiranje roditelja) sada na potezu nadležna hrvatska i austrijska Ministarstva.
Tyran je rekao da je gradišćanskohrvatski jezik normiran i kodificiran i kako svakako treba održati pet stoljeća stari seoski idiom u Gradišću, ali i istovremeno raditi na prihvaćanju hrvatskog standardnog jezika Suvremenim hrvatskim doseljenicima ukazao je na opasnost da integracija u konačnici postane asimilacija, poručivši kako je važno da se „stara i nova“ hrvatska zajednica u Austriji drži zajedno, jer smo „zajednički jači“.
Skupu su bili nazočni i hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, buduća konzulica Vesna Odorčić u Beču, hrvatski policijski časnik u Austriji Krešimir Kovačićek i voditeljica Odjela za autohtone manjine u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu Marija Hećimović.
(Večernji.hr)

Tekst: Snježana Herek; Fotografije HSK Austrija