U sklopu programa okruglog stola bit će prikazan i polusatni dokumentarni film HRT-a o djelu Josipa Slade-Šilovića u Crnoj Gori. U glazbenom dijelu programa nastupit će klapa “Veterani vazda mladi”

Hrvatska krovna zajednica ” Dux Croatorum” , uz generalnu potporu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i potporu Narodnoga muzeja Crne Gore, organizira okrugli stol na temu ,, Svevremena ostavština Josipa Slade-Šilovića “, koji će se održati u subotu, 3. 10. 2015. godine, u Svečanoj dvorani ” Ivan Crnojević” na Cetinju, s početkom u 19.30 sati.
Uvodnu riječ imat će Pavle Pejović, ravnatelj Narodnoga muzeja Crne Gore. Na okruglom stolu sudjeluju: ravnateljica Muzeja grada Trogira dr. sc. Fani Celio- Cega, crnogorski akademik Mladen Lompar, zamjenik gradonačelnika Grada Trogira i direktni potomak znamenitog arhitekta i graditelja Radovan Slade- Šilović, poznati crnogorski arhitekt Mileta Bojović i publicist i urednik u ” Pobjedi” Vlatko Simunović. Medijator večeri bit će Adrijan Vuksanović, predsjednik HKZ-a ” Dux Croatorum”.
U sklopu programa okruglog stola bit će prikazan i polusatni dokumentarni film HRT-a o djelu Josipa Slade-Šilovića u Crnoj Gori. U glazbenom dijelu programa nastupit će klapa “Veterani vazda mladi”.
Josip Slade-Šilović rođen je 1828. godine u Trogiru, gdje je i umro 1911. Sin Antuna Slade i Marije Llubin krenuo je u sjemenište, ali se odrekao svećeničkoga poziva i upisao na Sveučilište u Padovi, gdje je 1850. doktorirao filozofiju, a tri godine kasnije diplomirao i matematiku i graditeljstvo. O njegovu školovanju brinuo se dobročinitelj, očuh Juraj Šilović, pa je, u znak zahvalnosti prema očuhu, prezimenu Slade dodao i njegovo Šilović . Kao inženjer je, između ostaloga, radio i u državnoj službi u Splitu, Zadru, Dubrovniku, Kotoru, Trstu i Šibeniku, gdje je projektirao kazalište.Slade-Šiloviću 1861. godine povjerena je gradnja kolne ceste između Sarajeva i Mostara. Ceste i mostove, te niz važnih graditeljskih objekata projektirao je tijekom dvadesetak godina i u Crnoj Gori, gdje je došao na poziv knjaza Nikole I. Petrovića, te ubrzo postao njegovim miljenikom. Živio je desetak godina i u Boki, tako da gotovo da nema mjesta u Crnoj Gori u kojem nije ostavio traga. I danas su u uporabi ceste koje je gradio, i to pravac od Njeguša (crnogorsko-austro-ugarska granica) do Cetinja, pravac Cetinje – Rijeka Crnojevića, pravac Rijeka Crnojevića – Podgorica, pravac Kotor – Cetinje (radi ovladavanja okomitim lovćenskim liticama nad Kotorom, pravac Rijeka Crnojevića – Virpazar i cestovni pravac Bar – Virpazar. Projektirao je i zgrade : Zetski dom Crnogorskog kraljevskog kazališta na Cetinju, zgradu austro-ugarskoga veleposlanstva na Cetinju (sada sjedište Zavoda za zaštitu spomenika kulture); Dvorac knjaza Nikole u Nikšiću (danas Gradski muzej i knjižnica), Dvorac kralja Nikole u Baru, Lazaret u Meljinama i neke infrastrukturne objekte.Akademik Cvito Fisković prije dvadeset je godina napisao monografiju o životu i djelu Josipa Slade-Šilovića, a Bogdan Žižić snimio je dokumentarni film koji će biti prikazan na okruglom stolu na Cetinju. (Radio Dux)

 

Potpisi pod slike:
1- Carski most na Zeti
2- Zetski dom na Cetinju