Predavanje profesorice Ljubice Štambuk u Velikoj dvorani Doma kulture ,, Josip Marković ” u Donjoj Lastvi organiziralo je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809 – Rijeka

Predavanje profesorice Ljubice Štambuk pod nazivom ,, Tragovi glagoljice u Boki kotorskoj” održano je 18.rujna u Velikoj dvorani Doma kulture ,, Josip Marković ” u Donjoj Lastvi, a u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore i Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 – Rijeka.
Na početku večeri nazočne je pozdravio Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske krovne zajednice „Dux Croatorum“ te izrazio zadovoljstvo što će se predavanje na temu glagoljice u Boki održati u Donjoj Lastvi.
Profesorica Štambuk se u svom uvodnom dijelu predavanja osvrnula općenito na podrijetlo i nastanak glagoljice, staroslavenski jezik, teorije postanka glagoljice, kao i na rasprostranjenost glagoljice na hrvatskom prostoru. Prof. Štambuk se osvrnula na glagoljske dokumente pisane u Donjoj Lastvi te na informaciju da je prof. Đuro Vidmarović u monografiji o Gornjoj i Donjoj Lastvi pojasnio dokumente pronađene u župnom dvoru u Donjoj Lastvi, a koji pokazuju da se u Gornjoj Lastvi u osamnaestom stoljeću pisalo hrvatskom glagoljicom. U vrijeme nastanka dokumenata , u Gornjoj Lastvi je don Juraj Pinezić matične knjige jednim dijelom vodio glagoljicom – kurzivnom glagoljicom. Profesorica je nešto više rekla i o dokumentu iz Gornje Lastve, koji je pisan uglatom glagoljicom, a radi se o molitvama. Prema istraživanju dr. sc. Grozdane Franov Živković ovaj rukopis datira s kraja XVII. st. ili početkom XVIII. st.
Također je publici približila tragove glagoljice u Škaljarima i činjenicu da se u Škaljarima služba Božja obavljala na stsl. jeziku, a glagoljskim pismom. Spomenut je Parčićev misal, tiskan 1893. u Vatikanu na stsl. jeziku. Iz originalnog primjerka Misala služio se don Marko Vučković. U knjizi biskupa Pavla Butorca „Kulturna povijest grada Perasta“, biskup navodi zanimljive činjenice vezane za glagoljicu u Boki te objašnjavajući odnose svećenstva Zapadne i Istočne crkve u Boki navodi da „ Lješevički pop spominje kako je na oltaru u njegovoj crkvi sv. Aleksandra celebrirao latinski svećenik iz Bogdašića“. Također, Štambuk je opisala rad i svećenika Nika Lukovića, koji je dobio papinu dozvolu krajem XVII. st. da cijeli Misal smije interpretirati ili prenijeti latinicom na „ilirskome“ jeziku. Na predavanju, prof. Štambuk je uputila prisutne i na rad dr. sc. Lenke Blehove Čelebić, koja iznosi podatke glagoljaštva vezane samo za Katoličku crkvu.
Naravno, tu je prisutan i rad i istraživanje svećenika Ivana Bibunića podrijetlom iz Kotora. O glagoljanju na području Kotorske biskupije bavio se i dr.sc. don Slavko Kovačić. Prof. Štambuk je naglasila koliko je bitan podatak o glagoljskom misalu, kojim se služio kostanjički župnik don Miho Bašić, izdan u Rimu 1741.
Svi smo upoznati sa činjenicama da se intenzivnije istraživanje o glagoljici u Boki nije sprovodilo te, kako navodi prof. Štambuk, nije isključeno da bi se mogli pojaviti i mnogo stariji hrvatski glagoljički dokumenti ili spomenici, koji bi nam rekli više o povijesti glagoljice na području Boke.
Predavanju su nazočili : Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, potpredsjednik Općine Ilija Janović, konzul RH u Kotoru Hrvoje Vuković sa suradnicima, kao i članovi Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 – Rijeka.

Fotogalerija