Šlat je rođen je u nizozemskom Delftu od roditelja migranata iz Istre, a njegov projekt The Ocean Cleanup ovog ljeta pokušat će očistiti najveći dio nečega što se zove The Great Pacific Garbage Patch, ili veliku nakupinu otpada u Pacifiku

Prvi put će čovječanstvo pokušati obračunati s plastikom u oceanima. I to će se dogoditi kroz ideju jednog Hrvata. Boyan Slat, odnosno Bojan Šlat, rođen je u nizozemskom Delftu od roditelja migranata iz Istre, a njegov projekt The Ocean Cleanup ovog ljeta pokušat će očistiti najveći dio nečega što se zove The Great Pacific Garbage Patch, ili veliku nakupinu otpada u Pacifiku.
Ambiciozno, nakupina se prostire između Havaja i Kalifornije, a površinom je dvostruko veća od Teksasa, sadrži 79.000 tona otpada. Procjenjuje se kako je tamo 1,8 bilijuna komada plastike, 94 posto toga je mikroplastika. Otkrio ju je 1997. godine jahtaš Charles Moore, a nedavno je za nju zatražen i status teritorija koji bi se zvao Otok smeća, a nedugo je zatim nekadašnji američki potpredsjednik, a danas poznati environmentalist Al Gore postao i njezinim prvim “građaninom”. Nevjerojatno je to, radi se doista o plastici, no ne o bocama ili nekoj ambalaži kako bismo očekivali, već o dijelovima opreme za ribarenje koji ponajviše porijeklo vuku od ilegalnih plovila. No ta oprema čini više od 90 posto mase plutajuće nakupine.
Znanstvenici koji rade za Šlata u svojoj najnovijoj studiji procjenjuju kako je 20 posto nakupljenog otpada donio tsunami koji je Japan pogodio 2011. godine.
Svake godine plastični otpad u oceanima ubije više od stotinu tisuća kitova, delfina i tuljana, učestale su vijesti o pronalasku uginulih ptica čiji su želuci puni plastike. A nje godišnje u moru završi osam milijuna tona. Nikada se ne reciklira 90 posto predmeta načinjenih od plastike, a ima znanstvenika koji vjeruju kako negdje još postoji svaki predmet koji je od plastike ikada napravljen, pri čemu ih najviše završi u tlu ili okolišu. Da se razgradi materijal od kojeg su napravljene, primjerice, boce potrebno je 450 godina. Zato je iznimno važno što radi Bojan Šlat u svojem 32 milijuna dolara vrijednom projektu koji kroz svoju zakladu financira i suosnivač PayPala Peter Thiel.
Bojan je, naime, napustio fakultet kako bi radio na svojem projektu koji je započeo kada je imao tek 17 godina, a Thiel potiče poduzetnike koji imaju hrabrosti ostaviti sve kako bi radili na svojem startupima, dobio je od Thiel Fellowa 100.000 dolara. Pet godina poslije, njegova ideja postaje stvarnost koju prate najveći svjetski mediji.
Njegov sustav čine 12-metarske plastične cijevi koje se mogu spajati unedogled te se ispunjavaju zrakom kako bi plutale na oceanskoj površini. Spojit će ih se u obliku luka, s njih će visjeti najlonske barijere, praktično čineći nešto poput ogromne lopatice za prašinu prikupljajući nakupine plastike kada ih pogurne morska struja. Nažalost, moći će se prikupiti samo krupniji dijelovi promjera iznad jednog centimetra, ne i mikroplastika. Najviše se plastike, uočili su, nakuplja blizu površine pa barijere neće dubinom smetati prolasku ribe. Bojan i njegove kolege is The Ocean Cleanupa planiraju sastaviti 60 takvih “lopatica” koje bi bile duge kilometar i pol. Nakupljenu plastiku brodovi bi kupili svakih šest do osam tjedana. (Večernji list)