Knjiga sadrži najkompletniji prikaz životopisa svetog Jeronima u hrvatskoj kulturi te prvi popis svih svetaca i blaženih ljudi Ilirika do 18. stoljeća

U sklopu znanstvenog simpozija „Josip Bedeković i njegovo djelo“ bio je predstavljen hrvatski prijevod knjige Josipa Bedekovića „ Natale solum…“ sada pod naslovom „ Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju“.
U ime nakladnika o nastanku knjige govorio je urednik i prof. Ivan Pranjić, ujedno predsjednik Matice hrvatske u Čakovcu, koji je ispričao kroz kakve je sve poteškoće u ovih desetak godina prošlo prevađanje knjige. O prijevodu knjige su, uz Pranjića, govorili i profesor Marko Rašić koji je preveo knjigu s latinskog na hrvatski jezik te akademik Dragutin Feletar.
– Nije nikakvo čudo što je prijevod potrajao tako dugo jer se radi se o iznimno teškom tekstu kako u jezičnom pogledu tako i u pogledu osoba, mjesta i česte uporabe lokalizama i neologizama. Latinski jezik Josipa Bedekovića je vrlo složen i na mjestima teško razumljiv. Bedeković koristi na primjer latinske nazive mjesta koja su postojala kako u drevna imena tako i u njegovo doba u 18. Stoljeću. Nakon Bedekovićeva djela mi smo na znanstveni način sigurni da je sveti Jeronim rođen u Štrigovi- istaknuo je profesor Marko Rašić predstavljajući prijevod knjige.
Značenje djela je veliko jer se radi o prvoj monografiji neke regije u hrvatskoj historiografiji. Knjiga sadrži najkompletniji prikaz životopisa svetog Jeronima u hrvatskoj kulturi te prvi popis svih svetaca i blaženih ljudi Ilirika do 18. stoljeća.
– Rasprava o rodnom mjestu Jeronima potrajat će i možda se nikad neće riješiti, ali Štrigova.
itekako može slaviti i obilježiti svetog Jeronima kao svojeg sugrađanina te može to koristiti u gospodarske, turističke i vjerske potrebe i planove. Knjiga je, ustvari, zadnje tako obilno djelo hrvatske latinističke kulture u 18. stoljeću. Ova je knjiga nakladnički pothvat godine u Hrvatskoj. Najobilnije je to napisana knjiga o povijesti Ilirika do 18. stoljeća, što je izuzetno značajno hrvatsku historiografiju i cjelokupnu hrvatsku kulturu i znanost, zaključio je akademik Dragutin Feletar.
(www.mnovine.hr)