Nitko poput Trumbetaša nije opisao gastarbajtere, ali i ljude s dna, s toliko nježnosti, toliko razumijevanja i toliko humora istodobno. Posebno je bio živopisan umjetnikov alter ego, njegov antijunak Tonči, koji je bio protagonist mnogih Trumbetaševih crteža

Drago Trumbetaš, koji je preminuo u 81. godini života, bio je jedan od najvećih hrvatskih umjetnika autsajdera.
Po zanimanju je bio slovoslagar, radio je na baušteli, kao skladištar i radnik u tiskari u Frankfurtu. Upravo su i prizori gastarbajtera bili njegov najčešći motiv, počevši od 1968. godine, kada nastaju i njegovi prvi radovi. Trumbetaš je iznimka, jedan od vrlo rijetkih umjetnika s ovih prostora, kojeg su istodobno cijenili i oni koji se ne bave naivom, autsajderima, i oni koji se austajderima intenzivno bave, spajao je ova dva svijeta, o njegovu su se djelu radile i sociološke analize.
Nitko poput Trumbetaša nije opisao gastarbajtere, ali i ljude s dna, s toliko nježnosti, toliko razumijevanja i toliko humora istodobno. Posebno je bio živopisan umjetnikov alter ego, njegov antijunak Tonči, koji je bio protagonist mnogih Trumbetaševih crteža.
S Trumbetašem je autorica ovih redaka Patricija Kiš zadnji put razgovarala prilikom njegove velike, autobiografske izložbe koja je bila otvorena u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika, a prostirala se u čitavom prostoru HDLU. Osim crteža i slika, bila je izložena i rekonstrukcija male, skromne gastarbajterske sobice u kojoj je živio umjetnik, mali rešo na kojemu je kuhao, bicikl i televizor, sve je stalo u malu sobu dva puta dva metra, u Njemačkoj.
U ciklusu “Pušači i nepušači” pokazivao je sudbine gastarbajtera iz raznih zemalja druge polovice 20. stoljeća, ponekad vrlo ozbiljno i potresno, a drugi puta duhovito. Kasnije je napisao i knjigu pod istim nazivom.
Trumbetaš je rođen u Velikoj Mlaki, 1937., u turopoljskoj plemićkoj obitelji. Bio je gastarbajter više od tri desetljeća. Bio je, prije toga, neko vrijeme, u Zagrebu, radio je kao geodetski crtač te grafički umjetnik. Hvalospjeve su mu pisali mnogi, spomenimo Veselka Tenžeru, a promovirao ga je i kolekcionar, nekadašnji ministar kulture, Božo Biškupić.
(Večernji list)