S namjerom promoviranja hrvatske povijesti te hrvatskih autora stripa, Večernji list pokrenuo je ediciju ‘Hrvatska povijest u stripu’, koja počinje izlaziti 2. ožujka. Slavni Šenoin roman poslužio je Lordaniću kao predložak za njegovo novo djelo

Početkom 2013. godine obilježeno je 440 godina od poznate seljačke bune Matije Gupca. O tome se događaju jako puno pisalo i istraživalo kako bi se otkrile okolnosti u kojima se on odvijao. Do danas Matija Gubec ostao je najveći narodni junak u Hrvata.
Šenini romani i pripovijetke inspirirali su za stripove Andriju Maurovića, Alberta Kinerta, Radovana Devlića, Mladena Trnskoga i Željka Lordanića. Upravo je ovaj potonji, veliko ime hrvatskog stripa, bio najuporniji pronositelj Šenoina pera u umjetnost stripa. S namjerom promoviranja hrvatske povijesti te hrvatskih autora stripa, Večernji list pokrenuo je ediciju ‘Hrvatska povijest u stripu’.
Prvi strip u ovoj ediciji jest ‘Seljačka buna’, upravo autora Željka Lordanića, našega priznatog scenarista i crtača stripova, kojemu je slavni Šenoin roman poslužio kao predložak za njegovo novo djelo.
Lordanić je majstor stripovnih adaptacija književnih klasika. Vrhunske tehničke karakteristike, uzbudljive oslikovljene povijesne priče, pedantne dramaturgije, bogate scenografije, kostimografije i karakterno zanimljivi i upečatljivi junaci, neke su od osobina njegovih legendarnih uradaka. Po količini nacrtanih i objavljenih stripova Lordanić, kao izdanak klasične strip škole, stoji rame uz rame s imenima Ivice Bednjanca i Julesa Radilovića, koji su svojim opusom, svaki na svoj način, obilježili nacionalno strip-stvaralaštvo druge polovice prošloga stoljeća.
(Autor: tportal.hr/ Agencija VLM)