Na tribini će se govoriti o književnome, novinarskome i uredničkome radu Jurice Čenara, aktivnostima zajednice gradišćanskih Hrvata u Austriji, književnome naraštaju Jastrebovi i slavuji, uklopljenosti gradišćansko-hrvatskih književnika u austrijsku književnost, povezanosti s hrvatskom književnošću, knjizi Đure Vidmarovića posvećenoj Jurici Čenaru te o online rječniku gradišćansko-hrvatskoga jezika

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu, 16. listopada 2016., u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, sedamnaestu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice. Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić.

Gost je književnik i novinar Jurica Čenar. Na tribini će se govoriti o književnome, novinarskome i uredničkome radu Jurice Čenara, aktivnostima zajednice gradišćanskih Hrvata u Austriji, književnome naraštaju Jastrebovi i slavuji, uklopljenosti gradišćansko-hrvatskih književnika u austrijsku književnost, povezanosti s hrvatskom književnošću, knjizi Đure Vidmarovića posvećenoj Jurici Čenaru te o online rječniku gradišćansko-hrvatskoga jezika, s obzirom na to da je Čenar u skupini intelektualca koji zagovaraju afirmaciju jezičnih tehnologija u očuvanju materinskoga jezika u nimškome oceanu, odnosno većinskomu okruženju austrijske germanofone zajednice.

Književnik, novinar, javni i kulturni djelatnik Jurica Čenar rođen je 25. kolovoza 1956. godine u Dolnjoj Pulji u Gradišću, a trenutačno živi u Uzlopu. Piše pjesme i podliske, a objavio je i jedan roman. Suautor je nekoliko knjiga. Profesionalni je novinar i urednik u hrvatskome uredništvu Radio Gradišća te vodeće ime u sklopu zajednice gradišćanskih Hrvata. Pripada skupini koja sebe vidi dijelom hrvatskoga naroda kao cjeline.

Dok je bio u gimnaziji, profesor hrvatskoga jezika pjesnik Vladimir Vuković probudio je kod njega zanimanje za novija strujanja u austrijskoj književnosti. Čenar je studirao ekonomiju u Beču i istodobno radio u Hrvatskome akademskom klubu (HAK) te obavljao odgovorne dužnosti u omladinskim organizacijama. Prvim pjesmama javlja se 1976. godine. Od 1987. godine član je Društva hrvatskih književnika. Godine 1989. učlanjuje se u austrijski P.E.N. Te iste godine dobiva austrijsku nagradu za književnost i publicistiku. U kritično vrijeme za gradišćanske Hrvate bio je jedan od glavnih predstavnika njihovih mladih intelektualnih uglednika, predsjednik Hrvatskoga akademskog kluba, urednik mjesečnika Put i tjednih novina Hrvatske novine.

Pripada mlađemu naraštaju gradišćansko-hrvatskih pjesnika poznatomu pod nazivom Jastrebovi i slavuji zajedno s Dorotejom Zeichmann, Petrom Tyranom, Andyjem Novoselom, Herbertom Gassnerom, Ewaldom Höldom, Fredom Hergovićem i dr. Književnost tih pisaca bitno se razlikuje od dotadašnje književne tradicije jer oni u nju unose nove elemente i otkrivaju nove književne putove. To je naraštaj koji studira u Beču i izvrsno je uklopljen u svoju sredinu. U književnosti ih obilježuje inovativnost i progresivnost, za razliku od starijega naraštaja, čije je obilježje tradicionalizam.

Svoju poeziju pišu i na engleskome i njemačkome jeziku kako bi je čitalo što više ljudi. Kao pjesnik postmodernizma, Čenar u potpunosti raskida sa starijom književnosti i kreće novim putovima.

Neka su od njegovih djela – Misli misli, zbirka pjesama, 1983., Svojemu svoj, roman, 1993., Mi svi, zbirka pjesama, 1992., Posvete, zbirka pjesama, 2010. i dr.
(NSK)