Na tribini će se govoriti o znanstvenoj, nastavnoj i lingvističkoj djelatnosti prof. dr. sc. Sanje Vulić. Bit će riječi o djelima koja je napisala, njezinim vezama s dijasporom i pripadnicima hrvatskih autohtonih manjina, profesorskome radu na Hrvatskim studijima te stručnim boravcima u Austriji, Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Njemačkoj i Kanadi

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u četvrtak, 19. ožujka 2015., u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice osmu iz ciklusa tribina vezanih uz hrvatske iseljenike. Voditeljica je tribine Željka Lovrenčić, koja je ujedno i voditeljica Zbirke inozemne Croatice. Gošća je sveučilišna profesorica i znanstvenica Sanja Vulić.

Na tribini će se govoriti o znanstvenoj, nastavnoj i lingvističkoj djelatnosti prof. dr. sc. Sanje Vulić. Bit će riječi o djelima koja je napisala, njezinim vezama s dijasporom i pripadnicima hrvatskih autohtonih manjina, profesorskome radu na Hrvatskim studijima te stručnim boravcima u Austriji, Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Njemačkoj i Kanadi.

Sanja Vulić studirala je i diplomirala kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na istome je fakultetu upisala i završila poslijediplomski studij smjera lingvistike te stekla akademski stupanj magistra znanosti. Doktorirala je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci disertacijom Tvorba imenica u gradišćanskohrvatskim čakavskim govorima. Do studenoga 2007. bila je docentica na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Splitu. Od listopada 2010. do listopada 2012. bila je pročelnica Odjela za kroatologiju Hrvatskih studija, gdje trenutačno radi kao profesorica.

Dosad je objavila 147 znanstvenih radova, 258 stručnih radova i osvrta te 414 kraćih tekstova pretežito popularnoznanstvenoga sadržaja u različitim časopisima, serijskim publikacijama, zbornicima i knjigama u Hrvatskoj i inozemstvu. Autorica je knjiga Govor Hrvatskoga Groba u Slovačkoj (u suradnji s B. Petrović), Hrvatski tisak u dijaspori te Vitezovi hrvatskoga jezika u Bačkoj. Suautorica je Gramatike gradišćanskohrvatskoga jezika koja je objavljena u Austriji, monografije Povijest hrvatskoga jezika. 2. knjiga: 16. stoljeće, monografije Povijest hrvatskoga jezika. 3. knjiga: 17. i 18. stoljeće, Spomenice 600. obljetnice crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi u Boki kotorskoj te još nekoliko knjiga. Uz to je urednica 14 knjiga, uglavnom pisaca iz dijaspore, dijalekatnih književnika iz Hrvatske i dijalekatnih rječnika. Izlagala je na 157 znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu te održala 181 javno predavanje u domovini i dijaspori.

Bila je voditeljica Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču od prosinca 2007. do prosinca 2011. godine. Bila je predsjednica Organizacijskoga i programskoga odbora Druge međunarodne kroatološke konferencije, s temom Hrvati izvan Hrvatske, koja je od 29. rujna do 1. listopada održana na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Kao voditeljica Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču organizirala je tri međunarodna interdisciplinarna znanstvena skupa Croatica Austro-Hungarica.

Kao vanjski suradnik predavala je ili predaje studentima kroatistike na Sveučilištu u Zadru, studentima glume na Sveučilištu u Splitu, na Specijalističkome studiju Pravnici lingvisti na Pravnome fakultetu u Zagrebu te na različitim doktorskim studijima u Rijeci, Zagrebu i Dubrovniku.

Godine 2008. pokrenula je i od tada vodi Međunarodnu ljetnu školu hrvatske kulture i hrvatskoga jezika na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od prošle godine Škola se održava u Vrbniku na Krku.

Bila je mentorica pri izradbi jednoga doktorskog rada te većega broja diplomskih radova. U Subotici, u Bačkoj držala je učiteljicama u hrvatskim razredima u Bačkoj i Srijemu seminare hrvatskoga jezika i kulture. U Splitu i Dubrovniku držala je niz predavanja nastavnicima hrvatskoga jezika Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Više je puta držala radionicu hrvatskoga jezika Hrvatima u Makedoniji.

Autorskim je prilozima sudjelovala u 54 televizijske te brojnim radioemisijama s temama o hrvatskoj dijaspori ili s jezičnom tematikom u Hrvatskoj, Austriji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini. Akcentuirala je i bila jezičnom savjetnicom pri tiskanju 15 knjiga, uglavnom dijalekatnih zbirki i rječnika. Recenzentica je 45 knjiga (dijalekatni rječnici i zbirke, jezikoslovne monografije, monografije o hrvatskoj dijaspori i dr.). Od siječnja 1992. do prosinca 2001. vodila je jezičnu rubriku mjesečnika Matica Hrvatske matice iseljenika. Istodobno je nekoliko godina u tome časopisu vodila rubriku o hrvatskome tisku u dijaspori. Od siječnja 2007. ponovno vodi jezičnu rubriku u istome časopisu. Od 2003. imala je redoviti serijal Govori Hrvata u Mađarskoj u časopisu Pogledi, periodičniku za kulturu i društvena pitanja Hrvata u Mađarskoj. Članica je uredništva i jezična savjetnica pri priređivanju kritičkoga izdanja Sabranih djela Milana Begovića. Uvrštena je u Hrvatsku književnu enciklopediju Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.
(NSK)