Britanska akademija znanosti osnovana je u Londonu 1660. godine i u Edinburghu 1783. godine. Mladog zagrebačkog profesora edinburški su akademici primili u svoje redove i pridružili ga besmrtnicima kakvi su izumitelj penicilina Alexander Fleming, James Watt, otac parnog stroja i pokretač industrijske revolucije, fizičar James Clerk Maxwell…

Hrvatski znanstvenik i profesor Igor Rudan 7. ožujka je izabran u “Kraljevsko društvo” Britanske akademije znanosti. Taj Zagrepčanin rođen prije 44 godine, čija obitelj vuče korijene s otoka Hvara, iz Bogomolja, po dostupnim podacima drugi je Hrvat koji je postao redovitimm članom The Royal Society, koja je među najuglednijim i najstarijim institucijama te vrste u svijetu. Prije Rudana redovni član u The Royal Society bio je Ruđer Bošković, uz čije ime stoji da je u “Kraljevsko društvo” izabran davne 1761. godine.
Još dvojica hrvatskih znanstvenika bili su članovi ove ugledne akademije, ali ne sa statusom redovnog člana, nego kao “počasni inozemni članovi”. To su bili nobelovci Lavoslav Ružička, koji je primljen 1942. godine, i Vladimir Prelog, primljen 1962. godine.
Britanska akademija znanosti osnovana je u Londonu 1660. godine i u Edinburghu 1783. godine. Mladog zagrebačkog profesora edinburški su akademici primili u svoje redove i pridružili ga besmrtnicima kakvi su izumitelj penicilina Alexander Fleming, James Watt, otac parnog stroja i pokretač industrijske revolucije, fizičar James Clerk Maxwell…
Igor Rudan diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine. Nakon dvije godine na istom je fakultetu magistrirao, a 1998. godine obranio je doktorat. Drugi magisterij stekao je na Sveučilištu u Paviji, a drugi doktorat na Sveučilištu u Edinburghu. Rudan je danas profesor na Sveučilištu u Edinburghu, gdje je i direktor sveučilišnog Centra za globalno zdravlje. U tom je svojstvu i direktor Suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije.
Iako još nije napunio 45 godina, profesor Rudan do sada je kao autor i(li) koautor potpisao više od 400 znanstvenih radova s područja biomedicine i zdravstva, objavljenih u pravilu u vodećim svjetskim znanstvenim publikacijama, te sedam znanstvenih knjiga, sve skupa citiranih više od 30.000 puta. Uz ime profesora Rudana je nevjerojatan H indeks 81. Po trenutnom broju citata Igor Rudan vodeći je na top-listi svijeta.
Nedavno su Američki institut za znanstvene informacije i izdavačka kuća Thompson Reuters uvrstili Igora Rudana i Željka Rainera na popis 1000 vodećih svjetskih znanstvenih umova za 2015. godinu. Za svoj znanstveni rad Igor Rudan dobio je do sada 20-ak prestižnih nagrada, uglavnom međunarodnih, među kojima i Chancellor’s Award i Wellcome Trust Development Award. U Hrvatskoj je 2002. godine dobio nagradu Hrvatskog sabora kao najbolji mladi znanstvenik, a 2005. godine dobio je nagradu kao najbolji hrvatski znanstvenik u području biomedicine.
Hrvatskoj je javnosti prof. Rudan najpoznatiji kao pokretač projekta “10.001 Dalmatinac”, koji na hrvatskim otocima traje već 15 godina i jedan je od najuspješnijih u našoj znanosti.
(slobodnadalmacija.hr)