Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova sastala se u Santiago de Chileu s predstavnicima hrvatske iseljeničke zajednice, među kojima i senatorom Baldom Prokuricom
Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sastala se 10. ožujka u Santiago de Chileu s predstavnicima hrvatske iseljeničke zajednice, među kojima i senatorom Baldom Prokuricom, s kojima je razgovarala o intenziviranju suradnje, a prema njezinim riječima čileanski Hrvati su posebice zainteresirani za turistički sektor. Pusić boravi u Čileu od 10. do 12. ožujka na inauguraciji nove čileanske predsjednice Michelle Bachelet te je ovu priliku iskoristila za susret s hrvatskim iseljenicima.
“Ljudi ovdje imaju nepodijeljene simpatije prema Hrvatskoj, ne politiziraju svoju poziciju, imaju različite političke pozicije unutar Čilea ali prema Hrvatskoj imaju jedinstveni pozitivan stav. Mislim da bi za nas bilo neobično zanimljivo da ih ohrabrimo da razmotre mogućnost investiranja i dolaska u Hrvatsku, a pokazali su interes za područje turizma”, kazala je ministrica. Istaknula je da su hrvatski iseljenici “iznimno ugledna zajednica u Čileu” te da su mnogi među njima bili “arhitekti čileanskog gospodarskog čuda”, oporavka gospodarstva nakon godina stagnacije i vrlo teške situacije.
“Tada je provedena radikalna reforma javne i državne uprave i obrazovanja. Čile je u 10 do 12 godina došao s 8 na 60 sveučilišta. To ne znači da su sva akreditirana, ali se pristup visokom obrazovanju aktivirao, intenzivirao i stavio u fokus i zato je ta komunikacija s Čileancima hrvatskih korijena važna, značajna i vrlo korisna”, ocijenila je Pusić. Također je kazala da su ljudi našeg podrijetla prisutni su u politici, akademskoj zajednici, među umjetnicima, poduzetnicima i poslovnim ljudima te da hrvatsko porijeklo samo po sebi donosi visoki društveni status. Hrvatska je zajednica vrlo aktivna ne samo u Santiagu već i u Punta Arenasu gdje su Hrvati iz Dalmacije, većinom s Brača i nešto iz Konavala, prvo došli.
Procjenjuje se da u Čileu živi oko 200.000 osoba hrvatskog podrijetla, što je otprilike 1,3 posto od ukupnog stanovništva, a riječ je o trećoj, četvrtoj pa i petoj generaciji potomaka hrvatskih doseljenika. Uglavnom žive u Santiagu, te u Punta Arenasu i Antofagasti, a većina ih pripada visokoobrazovanoj skupini stanovništva i općenito se smatraju uglednom useljeničkom zajednicom koja svoje predstavnike ima u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti, kao i u kulturi i umjetnosti te u poduzetničkim i crkvenim krugovima. Pusić će se sastati i s predstavnicima obitelji Lukšić.
Pusić će se sastati s Bachelet i njezinim prethodnikom Sebastianom Pinerom s kojim se sastala prošle godine na susretu EU-a i Latinske Amerike, a namjera joj je da i ovaj put, kada predsjedničku dužnost preuzima Michelle Bachelet, potvrdi poruku za dobrim i tješnjim odnosima s Čileom. Hrvatska i Čile potpisali su memorandum o strateškom partnerstvu, odnosno obje zemlje drže kako su jedna drugoj strateški partneri za razvoj odnosa u širim regijama. Također, Hrvatska kao članica Europske unije, podržava unaprjeđenje odnosa s Čileom i aktualizaciju sveobuhvatnog sporazuma o pridruživanju između EU i Čilea potpisanog 2002.
(Index.hr)