Govorilo se i o današnjem stanju izvandomovinstva i potrebi za zdravom cjelovitošću hrvatskoga korpusa, a niz je zaključen promišljanjem o hitnosti stvaranja odgovorne politike povratništva

Rad prvoga dana Hrvatskoga iseljeničkog kongresa odvijao se u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu.
U plenarnom dijelu iz raznih aspekata obrađena je tema “Hrvatsko iseljeništvo – sad i ovdje”. Ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za inozemnu pastvu fra Josip Bebić održao je predavanje “Integralna uloga i djelovanje Hrvatske inozemne pastve u hrvatskom iseljeništvu”. Istaknuo je kako je “uloga Katoličke Crkve u integrativnim procesima hrvatskog iseljeništva oduvijek bila neopisivo snažna, jer je Crkva jedina institucija u hrvatskome narodu koja je imala kontinuiranu skrb za iseljenike i izbjeglice s ovih naših prostora. Svjetovne institucije bile su podložne izazovima diskontinuiteta, kako država u čijem je sastavu bila i Hrvatska, tako i političkih režima koji su se izmjenjivali u ovom dijelu Europe”.
U toj prigodi podsjetio je kako danas u 19 zemalja na pet kontinenata djeluje 180 hrvatskih katoličkih misija, župa i zajednica u kojima je angažirano dvjestotinjak svećenika. No, upozorio je kako tom broju valja pridodati i pastoralno osoblje – redovnice, kao i socijalne radnike. Također je naglasio, kako se uz inozemnu pastvu ne vežu samo sadržaji usko vjerski. Crkva je čuvarica hrvatskog identiteta, a uz to valja istaknuti i djelovanje na području obrazovanja. Predavač je to potkrijepio podatkom da sustav Hrvatskih izvandomovinskih katoličkih škola Amerike i Kanade danas obuhvaća 28 škola na američkom kontinentu.
U ovom bloku bilo je i riječi o hrvatskom iseljeništvu i hrvatskom identitetu s naglaskom na razdoblje 1945. do 1990., potom na organizacijsko okupljanje dijaspore. Govorilo se i o današnjem stanju izvandomovinstva i potrebe za zdravom cjelovitošću hrvatskoga korpusa. Dva izlaganja bila su vezana uz institucionalni odnos RH prema hrvatskom iseljeništvu, odnosno o djelovanju Ureda Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske, a niz je zaključen promišljanjem o hitnosti stvaranja odgovorne politike povratništva.
Popodnevni dio odvijao se u više paralelnih skupina “Znanost u dijaspori: perspektive suradnje”, “Suradnja iseljene Hrvatske i Republike Hrvatske: izazovi i perspektive”, “Dvojbe drugog naraštaja”, te “Učimo hrvatski”.
Sudionike prvoga Hrvatskog iseljeničkog kongresa u ponedjeljak 23. lipnja u Dvercima je primio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
(IKA)