Osnovni zadatak uredništva Glasnika je da informira hrvatsku zajednicu, ali i sve subjekte u Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj i drugim državama o zbivanjima u Crnoj Gori koja su vezana za život Hrvata. Tijekom 2015. godine realiziran Projekat za koju su Europska unija i Savjet Europe namijenili sredstva, a realizirali ga općina Kotor i Hrvatsko građansko društvo. Projekat je fokusiran na očuvanje jezika i kulture manjinskih zajednica u Jugoistočnoj Evropi, u ovom slučaju hrvatske manjine u Crnoj Gori

U skupštinskoj palačii Bizanti 11. siječnja održana je promocija projekta Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine – časopis Hrvatski glasnik. Vladimir Marvučić, predstavnik Hrvatskog nacionalnog vijeća u bilateralnoj komisiji mješovitog odbora vlada Crne Gore i Hrvatske i predsjednik podružnice HGD Bar kazao je da je suvremeni koncept zaštite manjinskih prava utemeljen na Ustavu Crne Gore iz 2007. godine. Nakon obnavljanja državne nezavisnosti, kazao je Marvučić, donesen je set zakona u skladu sa međunarodnim standardima zaštite manjinskih prava. Već u preambuli Ustava Crne Gore kao slobodni i ravnopravni građani spominju se Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine Crnogoraca ima 44.98%, Srba 25.72%, Bošnjaka 8.65%, Albanaca 4.91%, Muslimana 3.31, Roma 1.01%, Hrvata 0.97%, dok ostatak čine druge, značajno manje nacionalne zajednice, kao i oni građani koji se nijesu željeli nacionalno izjasniti.
Pokraj institucionalnih okvira o kojima je govorio, Mavručić je naveo i činjenicu da je, shodno odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, te principu „pozitivne diskriminacije“, tj.“afirmativne akcije“, imajući u vidu malobrojnost hrvatskog izbornog tijela u Crnoj Gori, izborni cenzus za ulazak političkog predstavnika hrvatske manjine sveden na 0.35% ukupnog biračkog tijela. To je omogućilo da Hrvatska građanska inicijativa ima svoju poslanicu u Skupštini Crne Gore Ljerku Dragićević i ministricu u Vladi, zahvaljujući koalicionom vladajućem sporazumu Mariju Vučinović. HGI ima i pomoćnice ministra za ljudska prava Blanku Radošević Marović.
Marvučić je govorio o školovanju na hrvatskom jeziku, značaju tiskanog medija Hrvatskog glasnika i elektronskog Radio Duxa.
Govoreći o potrebi popravljanja teksta Zakona o manjinskim pravima i slobodama Mavručić se posebno osvrnuo i na zakonski okvir zaštite manjinskih prava u Crnoj Gori, Institucionalni okvir, politički sistem, ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Nacionalni savjet manjina, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, centar za očuvanje i razvoj kulture manjina, zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Hrvatskom savjetu u crnoj Gori, obrazovanju, religiji, informiranju, NVO sektoru.
Govoreći o završnoj prezentaciji projekta Zaštita jezika hrvatske manjine – časopis Hrvatski glasnik, Tijana Petrović, urednica Hrvatskog glasnika je kazala da je prvi broj ovog glasila izašao u veljači 2003. godine sa jasnom uređivačkom koncepcijom koje se uredništvo pridržava i danas.
Osnovni zadatak uredništva je da informira hrvatsku zajednicu, ali i sve subjekte u Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj i drugim državama o zbivanjima u Crnoj Gori koja su vezana za život Hrvata. Posebna važnost, kazala je, posvećuje se afirmaciji progresivnih dostignuća Hrvata na području Crne Gore u prošlosti.
Tijekom 2015. godine realiziran je spomenuti projekat za koju su Europska unija i Savjet Europe namijenili sredstva, a realizirali ga općina Kotor i Hrvatsko građansko društvo. Projekat je fokusiran na očuvanje jezika i kulture manjinskih zajednica u Jugoistočnoj Evropi, u ovom slučaju hrvatske manjine u Crnoj Gori. Petrovićeva je posebno istakla emociju vezanu za tiskanje dijela časopisa na bokeljskom dijalektu.
O projektu je govorio i Mirko Vičević, uime Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Općine Kotor. Vičević je kazao da je početna ideja imala za cilj implementaciju hrvatskog jezika u javni život, što se najbolje moglo realizirati kroz tiskani medij, u ovom slučaju Hrvatski glasnik.
Osnovni cilj projekta, po Vičeviću, je da se otrgnu od zaborava mnogi značajni događaji i ličnosti iz bogatog kulturnog naslijeđa Hrvata u Crnoj Gori, kao i da se očuva jezik hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, prezentira čitalačkoj publici aktuelna događanja u Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Hrvatski glasnik, jasan je Vičević, informira javnost o širokom spektru aktivnosti Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, koje djeluje preko podružnica u Podgorici, Baru, Tivtu, Kotori i Herceg Novom.
Ukupan budžet projekta je 19.800 eura. Savjet Europe je financirao sa 18.000 a Općina Kotor sa 1.800 eura.
Šubert, jedan od pokretača Hrvatskog glasnika i čovjek nepresušne energije govorio je i o šest panela koje je Općtina Kotor, na osnovu smjernica Savjeta Europe organizirala. Šubert je izrazio nadu da će ocjena predstavnika Savjeta Europe zaduženih za praćenje projekta biti pozitivna.
(Radio Dux)