Hrvatska kulturna zajednica – ogranak Matice Hrvatske iz Wiesbadena predstavila je 50. broj glasnika. Na 88 stranica predstavljeno je 40-ak naslova koje je napisalo preko dvadeset autorica i autora. Susretu u Idsteinu na Taunusu prisustvovalo je, uz njemačke goste, i preko dvadeset Hrvatica i Hrvata, državljana Republika BiH, Hrvatske i Kosova 

Hrvatska kulturna zajednica – ogranak Matice Hrvatske iz Wiesbadena predstavila je 30. rujna članovima Zajednice i prijateljima hrvatske kulture 50. broj glasnika. Na 88 stranica predstavljeno je 40-ak naslova koje je napisalo preko dvadeset autorica i autora. Susretu u Hotel-restoranu Croatia u Idsteinu na Taunusu prisustvovalo je, uz njemačke goste, i preko dvadeset Hrvatica i Hrvata, državljana Republika BiH, Hrvatske i Kosova.

Izložena je bila i mala biblioteke knjiga čije recenzije su predstavljene u Riječi broj 50. Tako je u povodu obilježavanja 100. godišnjice izlaženja, predstavljena knjiga Ivane Brlić-Mažuranić Priče iz davnine, kao i djelo profesora Vatroslava Jagića Prilog o staroslavenskom crkvenom jeziku. Oba izdanja iz ratne 1916. godine.

Posebnu pažnju izazvao je prilog o ratnom dnevniku djevojčice iz Karlovca prema romanu Bojane Meandžije Trči, ne čekaj me… Ovaj dječji krik protiv ratnog bezumlja dopunio je ujedno prikaz nastupa Zajednice na tematiku izražavanja mržnje protiv stranaca, ka koja je bila izvedena u Europskom tjednu 2016. godine. U članku Misli na sebe i dozvoli drugima da imaju tu privilegiju sažeto je predavanje na kojemu su predstavljeni radovi profesora Anđelka Milardovića Xenophobien, Gustave le Bona: Psihologija masa, Sigmunda Freuda Psihologija mase i analize jastva, te Amartyja Sena Klopka identiteta. Tematski se tome približio i prilog Aleksandre Brnetić o eseju Jagode Marinić Made in Germany. Predstavljeni tekstovi autora Emila Cipara Ono malo duše u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava, od travnja 2016. godine u Wiesbadenu, prikazani su u nekoliko priloga koje su napisale Sonja Breljak, urednica Hrvatskog glasa Berlin i Marijana Dokoza, urednica mjesečnika Fenix. Doprinos upoznavanju sebe dala je i autorica Janjika Jokić-Ernst u radu objavljenom u Bosanskoj riječi iz Wupertala Seksualne stranice ženske mašte. Poseban literarni doprinos predstavljaju i nagrađivani lirični radovi Marijane Dokoza, Katice Kiš, Ljiljane Tadić-Adžamić, Zdravka Luburića.

Oduševljene publike pružio je kantautor i gitarist Senad Ajanović, koji je uglazbio objavljenu pjesmu Marijane Dokoze Za tebe dragi.

Pored izvješća o skupu Znanost, medicina i Hrvatska, a na kojemu je dr. Ivan Đikić u organizaciji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Frankfurtu referirao o izvrsnom radu Biokemijskog instituta pri Sveučilištu J.W. Goethe u Frankfurtu, a koji uspješno surađuje u mreži znanstvenika s hrvatskom participacijom, redakcija Riječi je objavila niz radova hrvatskih znanstvenika s njemačkog i engleskog govornog područja. Tako je objavljen razgovor na temu Znanost, škola migracija, sa znanstvenicama Marijanom Erstić i Ninom Mažar. Dr. Nina Mažar iz Wiesbadena je direktorica u Međunarodnom monetarnom fondu te profesorica na sveučilištima u New Yorku i Torontu, a dr. Marijana Erstić je docentica na Sveučilištu u Siegenu. Njihov doprinos sa znanstvenoga stanovišta upotpunjava i prilog profesora Damira Barbarića iz Zagreba. Dr. Barbarić je bio gost tradicionalne priredbe Zajednice u povodu Međunarodnog dama materinjeg jezika u Wiesbadenu. Predavanje Was heißt „lesen“? objavljeno je na njemačkom jeziku.

Izuzetnu vrijednost imaju i objavljeni prilozi znanstvenih novaka s područja hrvatske kulture i književnosti, a na njemačkom objavljenih radova Klaudije Sabo (Nacionalne ikone) i Johanne Beimdieke (Usporedba M. Krleža – T. Mann na primjeru Glembajevi – Budenbrockovi).

S predstavljanjem Mediteranske kuhinje kao dijela nematerijalne svjetske kulturne baštine (UNESCO), zaokruženo je predstavljanje radne grupe Kultura kao životni oslonac (Kultur als Lebenshilfe).

Vesna Ljiljanić donijela je prikaz predstavljanja časopisa Riječ u organizaciji Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik, a glavna urednica Ana Kramarić sabrala je u protokolu XXVI Sabora zajednice prikaz rada Hrvatske kulturne zajednice – ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu za prošlu godinu.
Vrijednost rada Kulturne zajednice, ako već ne i važnost ovog publicističkog iskoraka, na poseban način izražava pozdravno pismo Irene Mihalić MdB – članice Bundestaga iz Berlina. Električko izdanje časopisa Riječ nalazi se na portalu: www.rijec.hkz-wi.de

Tekst: Ivica Košak