Projekt Ekomuzej ‘Batana’ predstavlja jedinstveni pristup očuvanju ukupne materijalne i nematerijalne baštine Rovinja, a u Registar kulturnih dobara RH batana je upisana 2008.

Projekt Ekomuzej ‘Batana’ iz Rovinja upisan je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu koja se održava u Adis Abebi, u Etiopiji, od 28. studenoga do 2. prosinca, izvijestilo je Ministarstvo kulture.

Projekt Ekomuzej ‘Batana’ predstavlja jedinstveni pristup očuvanju ukupne materijalne i nematerijalne baštine Rovinja na temelju inicijative lokalnih stanovnika i projekata razvoja koje su tijekom niza godina razvijali vrsni stručnjaci počevši s konzervatoricom Draganom Lucijom Ratković, koja je stručno osmislila okosnicu projekta. Batana je u Registar kulturnih dobara RH upisana 2008.

Hrvatska je aktivna na očuvanju nematerijalne kulturne baštine od početka 2000-ih. Do 2016. u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je više od 150 nematerijalnih kulturnih dobara, a na UNESCO-ove popise 15. Takav dobar rezultat ostvaren je suradnjom Ministarstva kulture i stručnjaka iz različitih znanstvenih i stručnih institucija te lokalne zajednice. Jedan je od ciljeva popisivanja nematerijalne baštine poticanje provedbe programa zaštite i očuvanja različitih tradicijskih znanja i umijeća putem radionica, obrazovnih i izvannastavnih programa, dokumentiranja, istraživanja, međunarodne suradnje i drugih aktivnosti.

Ekomuzej ‘Batana’ čine Kuća o batani, gdje je smještena stalna izložba posvećena toj barci ravnoga dna; Spacio Matika, odnosno konoba u kojoj se organiziraju glazbeni, gastronomski i drugi programi; Mali škver, trg ispred Kuće o batani na kojemu je prikazan proces izgradnje toga plovila; Rovinjska regata tradicijskih drvenih brodica te Batanini puti – dva tematska puta, morem i rivom, na kojima posjetitelji mogu doživjeti Rovinj iz ‘batanine perspektive’.

Kako se uz ostalo navodi na internetskim stranicama Ekomuzeja, rovinjska batna, uz rovinjski batil, venecijansku gondolu, neretvansku trupu, komišku sandulu i mnoge druge brodice, pripada obitelji barki ravnoga dna koje je bilo pogodno za plovidbu plitkim vodama – jezerima, riječnim ušćima, lagunama i plitkim morskim obalama.

U srednjem vijeku batane su postojale u talijanskoj pokrajini Marche i one su, zajedno s brodicama ravna dna s jezera Trasimeno i Varano, utjecale na oblikovanje batana u venecijanskim lagunama. Namijenjene obalnom ribolovu, batane se iz laguna šire obalama sjevernog Jadrana, do Istre i Rovinja, Krka, Raba, Zadra… Rovinjska se batana u pisanim i slikanim izvorima Rovinja neposredno spominje tek od 19. stoljeća.

Do danas je u registru Lučke kapetanije u Rovinju evidentirana 241 batana, navodi se na stranicama Ekomuzeja “Batana” iz Rovinja upisan je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu koja se održava u Adis Abebi, u Etiopiji, od 28. studenoga do 2. prosinca, izvijestilo je Ministarstvo kulture.
(HRT)