U povodu 340. obljetnice smrti Ane Katarine Zrinski rukopis njezine pjesmarice za tisak je priredio akademik Josip Bratulić, a predstavljena u Novoj Gradišci u organizaciji ogranka MH

U povodu 340. obljetnice smrti Ane Katarine Zrinski rukopis njezine pjesmarice za tisak je priredio akademik Josip Bratulić, a predstavljena je 27. siječnja u Novoj Gradišci u organizaciji Matičina ogranka.
Na predstavljanju ovog izuzetno vrijednog literarnog, ali i povijesnog djela akademik Josip Bratulić naglasio je kako ”Pjesmarica Ane Katarine Zrinske” govori o jednom burnom povijesnom vremenu, mučeništvu i stradanju obitelji Zrinskih i Frankopana, ali i o unutarnjem doživljaju i intimi pjesnikinje.
– To su njezine pjesme koje je pisar pisao, njezine usrdne molitve Bogu, razgovor s Bogom. Ona govori o prirodi, pticama, šumama, rijeci i moli ih da je progutaju, jer ne može iskazati svoju tugu zbog stradanja svojih najmilijih i brigu za svoju djecu. I ona je tužena za veleizdaju i tada je izgubila sve. Kako ljudi imaju svoje sudbine, tako je i s rukopisima. I ovaj je davno bio predviđen za objavu, no ugledao je svjetlo dana sada uz jako valjan razlog, a to je visoka obljetnica bitke kod Sigeta – rekao je, među ostalim akademik Bratulić predstavljajući Pjesmaricu.

Dodao je kako je unatoč svim nepravdama ostao njihov glas i Petra i Nikole i Katarine Zrinski, kao i Frana Krste Frankopana i učinio da sve ono što su oni proživljavali bude i zapisano.
– Zato su te knjige važne. Onaj jezik kojim su pisali, onaj je isti jezik kojim mi danas govorimo i pišemo. Jezik je najsnažnije duhovno dobro koje nam je ostalo onako kako je tada zapisano. Stotine godina su prošle, ali to je onaj isti jezik koji mi baštinimo i zato je on dragocjen. I svaka od ovih knjiga za nas je dragocjeni dragi kamen u onoj cijeloj zgradi naše jezične, duhovne baštine – rekao je Bratulić.
O ”Pjesmarici” je govorila i urednica Romana Horvat i podsjetila kako je u biblioteci ”Stoljeća hrvatske književnosti” 1995. godine akademik Josip Vončina pripremio djela Frana Krste Frankopana, a djelo je doživjelo i drugo obnovljeno izdanje 1999. godine. Također, priredio je malu knjižicu ”Izabranih pjesama” za matičinu biblioteku Parnas 1996. pod naslovom ”Fran Krsto Frankpan – izabrane pjesme”. Podsjetila je na dva međunarodna znanstvena skupa na temu Zrinskih i Frankopana koji su se održali u MH, prvi u studenome 2004. pod naslovom ”Povijest obitelji Zrinski” te drugi 2009. Međunarodni znanstveni mađarsko – hrvatski skup, a poduprla ga je i mađarska Akademija znanosti i umjetnosti.
Najavila je do ljeta ove godine tisak spjeva ”Adrianskoga mora sirena” Petra Zrinskoga, kojega kao kritičko izdanje priprema akademik Josip Bratulić, a u povodu obilježavanja 450. godišnjice bitke kod Sigeta.
Okupljenima se u Gradskoj vijećnici obratio i prof. Josip Ostić, predsjednik novogradiškog ogranka te upoznao s aktivnostima Matice vezanima za Zrinske i Frankopane.
Interpretiranjem nekoliko tekstova Petra i Ane Katarine Zrinski u predstavljanju njezine Pjesmarice sudjelovali su i novogradiški gimnazijalci Dorotea Bigović, Matej Španić, Vlatka Klarić, Mila Podgornjak, a pripremala ih je prof. Vjekoslava Bagarić.
Valja napomenuti kako je na predstavljanju ove vrijedne knjige bila izložena i preslika uvezanih originalnih rukopisa Ane Katarine Zrinski.
(Laudato.hr)