Predavanje Hrvatska kulturna baština: najvažniji spomenici pisane i graditeljske baštine u Hrvatskom centru u Beču održao je prof. Ante Bičanić. U publici su bili i ljudi iz struke, među njima i akademik Radoslav Katičić

“Hrvatska kulturna baština: najvažniji spomenici pisane i graditeljske baštine“, naziv je predavanja koje je u četvrtak, 27. studenoga u Hrvatskom centru u Beču održao prof. Ante Bičanić.
U prvom djelu Bičanić je govorio o spomenicima hrvatske pisane baštine kao važnog dijela ukupne kulturne baštine Hrvatske s posebnim osvrtom na djela pisana glagoljicom, latinicom i ćirilicom. Riječima i slikom, na zanimljiv i široj publici privlačan način, obradio je pojedine knjižnice, muzeje i arhive gdje se ta djela nalaze.
Od arhiva i knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, preko Metropolitanske knjižnice zagrebačke Nadbiskupije smještene u Hrvatskom državnom arhivu do Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i knjižnice samostana sv. Franje u Šibeniku, te drugih lokaliteta gdje se nalazi reprezentativna hrvatska pisana baština.
Drugi dio Bičanićeva predavanja obilježila je graditeljska baština kao ukupni dio hrvatske kulturne baštine i nezaobilazno poglavlje UNESCO-ova popisa zaštićene svjetske materijalne baštine na koji je uvršteno i sedam kulturnih odredišta u Hrvatskoj: Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, povijesna jezgra Trogira, Dioklecijanova palača i srednjovjekovni Split, Stari grad Dubrovnik, Plitvička jezera i Starigradsko polje na otoku Hvaru.
“Na nama je da što je moguće više promoviramo upravo tu baštinu pod zaštitom UNESCO-a, koja ima posebnu vrijednost, ali i da pokušamo promovirati i brojna druga mjesta i graditeljske objekte diljem Hrvatske koja također zaslužuju da jednog dana budu uvrštena na UNESCO-ovu listu, kao primjerice prekrasni barokni kompleks u Varaždinu, tvrđava u Osijeku, antička Pula, te druga prekrasna hrvatska renesansna i barokna zdanja koja su na čekanju “, rekao je prof. Bičanić.
Predstavivši Bečanima Hrvatsku kao zemlju iznimno bogate i vrijedne kulturne baštine istakao je kako „ništa nismo napravili ako tu kulturnu baštinu neće upoznati i zavoljeti i naša djeca i mladi naraštaji koji ju dobivaju u nasljeđe“. Pozvao je Hrvate u inozemstvu da kada dolaze u Hrvatske svakako s djecom, budućim promotorima, posjete neka od tih prekrasnih mjesta, na koje će i sami biti ponosni i koja će im neizbrisivo ostati u sjećanju.
U publici su bili i ljudi iz struke, među njima i akademik Radoslav Katičić koji je iznio niz pohvala za Bičanićevu popularizaciju hrvatske kulturne baštine u zemlji i inozemstvu. Posebno je pohvalio veliki izdavački projekt Croatice, izdavanje „Povijesti hrvatskog jezika“ čiji je glavni urednik prof Bičanić, nazvavši ga „kapitalnim projektom za hrvatsku kulturu i znanost“. Prof. Bičanić je za Večernji list rekao kako je „Povijest hrvatskog jezika“ izdavački projekt započet u zagrebačkom Društvu za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica 2008. godine i da na njemu radi preko dvadeset jezikoslovaca sa svih hrvatskih Sveučilišta.
“Dosad smo izdali tri knjige, a četvrta je u pripremi, no ono što je najvažnije u svemu je to da prvi put cjelovito sustavno obrađujemo razvitak hrvatskog jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća“, istakao je dodavši kako će Hrvati tim projektom dobiti „nešto što veliki europski narodi i jezici već davno imaju“. Predavanje su organizirali bečki ogranak HKD Napredak, Matica hrvatska Beč i Hrvatski centar u Beču. Okupljene je uvodno pozdravio predsjednik Napretka Beč Filip Zloušić.
(Večernji list)

Tekst: Snježana Herek