Hrvatske osnovne i srednje škole otvorit će svoja vrata u ponedjeljak, 8. rujna, za više od pola milijuna učenika, među kojima je i više od 41 tisuće prvašića, što je nešto više nego prošle školske godine.

Tako će prvoga dana nove školske 2014./2015. godine u klupe sjesti oko 330 tisuća osnovaca, među kojima je prema privremenim podatcima o broju upisanih gotovo 41 i pol tisuća prvašića, što je nešto više nego prošle školske godine kada je, prema podatcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) u Hrvatskoj bilo 40.777 učenika prvih razreda osnovnih škola. Drugoga ponedjeljka u rujnu nova školska godina počet će i za gotovo 45 tisuća učenika prvih razreda srednjih škola od kojih je, prema podatcima Uprave za odgoj i obrazovanje MZOS-a, čak 35.329 učenika ili njih 78,73 posto, ostvarilo pravo upisa u prvi program na listi prioriteta.
U drugi program na listi prioriteta upisalo se 4980 učenika (11,10 posto), a njih 1767, odnosno 1,75 posto, u treći program na listi prioriteta, 786 učenika (1,75 posto) u program kojim im je bio četvrti prioritet, 398 ili 0,89 posto u peti prioritet i 0,46 posto, odnosno 208 učenika, u program koji je im je bio tek šesti na listi prioriteta. Nakon ljetnog upisnog roka u srednje škole ostalo je samo 1405 djece, odnosno 3,13 posto, koja nisu uspjela ostvariti pravo upisa ni u jedan od maksimalno šest programa koje su mogli staviti na svoju listu prioriteta.
Najveći interes budući srednjoškolci pokazali su za gimnazije i zanimanja iz sektora ekonomije, trgovine i poslovne administracije, elektrotehnike i računarstva te turizma i ugostiteljstva u koje je u ljetnom roku u prve razrede upisano 27.638 učenika, a najmanje za zanimanja u sektoru tekstila i kože. Slobodnih mjesta za jesenski upis ostalo je u strukovnim programima, uglavnom u trogodišnjim programima te u privatnim školama. U jesenskom roku većim će se dijelom popuniti srednje glazbene te druge škole, ali, ističu u MZOS-u, ostat će i određeni broj slobodnih mjesta dijelom zbog neracionalnoga planiranja, a dijelom u trogodišnjim obrazovnim programima jer su, zbog činjenice da više nema bodovnog praga, učenici odlučili upisati četverogodišnje programe. Također, napominju u Ministarstvu, sve je manji broj djece koja završavaju osme razrede, što je posebice slučaj u manjim sredinama i na otocima.
Jedno od pitanja koje je na početku nove školske godine izazvalo dodatnu pozornost jest i hoće li učenici s posebnim potrebama 8. rujna ući u razred sa svojim asistentima u nastavi i to zbog promjene načina financiranja asistenata u nastavi koje, od ove školske godine, više neće za njihov rad plaćati osnivači škola već će se njihove plaće financirati iz socijalnoga fonda Europske unije (EU) za što je raspisan natječaj koji je, rekao je pomoćnik ministra znanosti za standard, strategije i posebne programe Staša Skenžić, u završnoj fazi.
Od ukupnoga broja učenika u osnovnim školama je 18.816 (5,61 posto) učenika s teškoćama, a njih 14.909 (4,45 posto od ukupnoga broja osnovaca) integrirano je u redovite razredne odjele.
Uz tu potpunu integraciju, u osnovnim školama ostvaruje se i djelomična integracija učenika koju realizira stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnom razrednom odjelu. Prema podatcima Uprave za odgoj i obrazovanje MZOS-a, u osnovnim školama je u školskoj godini 2012./2013. u navedeni oblik školovanja bilo uključeno 673 učenika i učenica. U redovitim školama ustrojeni su i razredni odjeli za djecu s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju u koje je uključeno 150 učenika i učenica. U osnovnim školama s općeobrazovnim programima su i razredni odjeli za djecu s većim intelektualnim poteškoćama i u njih je uključeno 250 učenika i učenica, a u sustavu MZOS-a je i 19 osnovnoškolskih ustanova u kojima se nastava ostvaruje po posebnim programima za djecu s teškoćama u koje su uključena 2254 učenika u sustavu osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u dobi do 21 godine.
Ni u novoj školskoj godini učenici neće dobiti ocjene na prvome polugodištu, najavio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar i napomenuo kako smo, otkako je ukinuto zaključivanje ocjena na polugodištu, svjedoci brojnih rasprava u kojima je struka, pa i javnost, podijeljena oko efikasnosti ove mjere i njezina učinka na kvalitetu odgojno-obrazovnoga sustava. Nerijetko se pak, dodao je, posljednjih dana mogu u javnosti čuti stavovi nekih roditelja, ravnatelja i nastavnika, kako je nezaključivanje ocjena na polugodištu dovelo do lošijeg uspjeha učenika.
Ali, istaknuo je Mornar na nedavnome susretu s novinarima, usporedi li se uspjeh učenika u tri prethodne školske godine počevši od 2011./2012. godine u kojoj se zadnji put ocjene zaključivalo na polugodištu, i školske godine 2012./2013., odnosno 2013./2014. u kojima nije bilo zaključivanja ocjena na polugodištu, takve tvrdnje nisu utemeljene.
Ministar je to potkrijepio podatcima preuzetim iz e-Matice na dan 1. rujna 2014., iz kojih je vidljivo poboljšanje uspjeha učenika u školskim godinama u kojima se ocjene na polugodištu nisu zaključivale. Može se čak govoriti i o tome da su učenici, kojima se nisu zaključivale ocjene na polugodištu u školskoj godini 2012./2013., odnosno 2013./2014. generalno gledajući ostvarili bolji uspjeh u odnosu na školsku godinu 2011./2012. u kojoj su se ocjene na polugodištu zaključivale.
Ministar Mornar nada se da će Hrvatski sabor uskoro donijeti Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije, kojom se predlaže i uvođenje licenciranja ravnatelja škola i uvođenje profesije ravnatelja, a ne kao do sada, da funkcija ravnatelja bude samo jedna od faza u radu nastavnika. U skladu sa Strategijom, nastavnik koji želi postati ravnatelj, morat će proći i edukaciju za ravnatelje.
Budući da bi se 1. siječnja 2015. godine trebalo ići u reizbor ravnatelja, postavlja se i pitanje hoće li uvjet za njihov reizbor biti licenca što, po riječima ministra Mornara, neće biti uvjet za reizbor ravnatelja.
Strategija predviđa da ravnatelji škola nužno trebaju imati visoku stručnu spremu te se, s tim u vezi, postavlja i pitanje što će biti s ravnateljima koji tu dužnost obnašaju s višom stručnom spremom (VŠS), a u Hrvatskoj ih je 188 prema posljednjim podacima kojima raspolaže MZOS , a prikupljeni su prije nekoliko mjeseci.
(Hina)