Izložba je otvorena u povodu Dana europske baštine, a obuhvaća nematerijalnu tradiciju vezanu uz rukotvorine, obrte, maritimnu baštinu, glazbu, usmenu baštinu i hranu

Izložba “Lokalne zajednice kao čuvari baštine”, svojevrsni godišnji presjek događaja kojima se potiče prenošenje tradicijskih znanja i njihovo očuvanje, svečano je otvorena u utorak u Zagrebu u povodu Dana europske baštine od 20. do 28. rujna.
Izložba obuhvaća nematerijalnu tradiciju vezanu uz rukotvorine, obrte, maritimnu baštinu, glazbu, usmenu baštinu i hranu.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović otvorio je izložbu u zagrebačkome Muzeju Mimari, ističući da se njome želi pokazati angažman lokalne zajednice u izazovnom zadatku očuvanja kulturne baštine i širenju svijesti o kulturnoj baštini uključivanjem što više pojedinaca i lokalnih zajednica. Svake godine njihov broj raste, a ove godine uključeno je više od 30 hrvatskih naselja od Vukovara do Konavala s više od 70 događaja, rekao je Hasanbegović i svim sudionicima zaželio uspjeh.

Hrvatska je u posljednjih desetak godina, otkako je potpisala UNESCO-ovu konvenciju za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, upisala oko 150 nematerijalnih kulturnih dobara u Registar kulturnih dobara RH te 14 na UNESCO-ove svjetske popise nematerijalne kulturne baštine, rekla je jedna od autorica izložbe Mirela Hrovatin.

Prema službenim izvorima, Ministarstvo kulture na godinu podupire oko 70 programa vezanih za nematerijalnu baštinu, a do 2016. sufinanciralo je 300 različitih projekata od kojih 20 kontinuirano svake godine.

U početku su zaštitu pokretali stručnjaci, ali zahvaljujući dobrome medijskom prijamu, s vremenom su lokalne zajednice postale njezini nositelji, a mnoge udruge i lokalni subjekti dopunjuju podatke o zaštićenim dobrima, rečeno je.
Problemi očuvanja nematerijalne kulturne baštine vrlo su složeni i motivacije nositelja su temelj održive zaštite, rečeno je.

Na Svjetski popis nematerijalne baštine iz Hrvatske upisani su: čipkarstvo; dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja; Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika; godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana; godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva; procesija Za Križen na otoku Hvaru; umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja; Sinjska alka, viteški turnir u Sinju; medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske; bećarac, vokalno-instrumentalni napjev s područja istočne Slavonije; nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore; klapsko pjevanje; mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, obali, otocima i dijelu zaleđa te glazbeni izričaj ojkanje.
(HINA)