Najstarija ustanova toga tipa u Hrvatskoj slavi uskoro veliku obljetnicu. Prije 105 godina inženjer Kamilo Tončič pl. Sorinjski otvorio je izložbu ručnih radova i narodnih nošnji u splitskoj Obrtnoj školi

Splitski Etnografski muzej, najstarija ustanova toga tipa u Hrvatskoj, slavi uskoro veliku obljetnicu: 105 godina od osnutka navršit će se 3. srpnja, na datum kad je inženjer Kamilo Tončič pl. Sorinjski otvorio izložbu ručnih radova i narodnih nošnji u splitskoj Obrtnoj školi.
Premda je u školi, čiji je bio ravnatelj, slične izložbe Tončić postavljao i ranije za vrijeme ljetnih praznika, ova je postala “trajni postav” škole i nukleus današnjeg muzeja.
Etnografski muzej je tijekom stoljeća promijenio nekoliko adresa, prikupio bogatu građu, postavio stotine izložbi i objavio nebrojene knjige, kataloge i ostalu literaturu. Zadnjih deset godina nalazi se u samom srcu palače, iza Vestibula u prostoru koji je sam po sebi muzej i povezuje nekoliko zgrada; nekada su tu bile Dioklecijanove privatne odaje, kasnije srednjovjekovna palača, a muzej “zahvaća” i jednu od najstarijih crkvica u Splitu, Sv. Andrije de Fenestrisa. Iz muzeja pak rimske stepenice vode na sam Vestibul.
Kad se prije desetak godina muzej selio s Pjace, iz stare gradske vijećnice u kojoj je najduže bio smješten, razvila se u javnosti velika polemika u koju su se uključili brojni splitski kulturnjaci, a priličan broj ih nije odobravao ovu ideju. Držalo se da spoj antičke i tradicijske kulture neće biti sretno rješenje.
Za prigodu godišnjice, muzej je tiskao i plakate koji ga stavljaju u vremenski kontekst: stariji je od nogometnih klubova “Hajduk” i “Split”, a tek par dana mlađi od automobila Alfa Romeo. Inače, u vrijeme kada je muzej osnovan, Split je brojio stanovnika otprilike koliko i danas u jednoj godini bude posjetitelja – oko 22 tisuće.
Bile su to godine kada je grad hvatao poveznice sa svjetskim zbivanjima, kada su u Split stizale novotarije, od prvih auta do kinematografa, nogometa, vaterpola i prvog aviona koji je uzletio nad gradom. Kamilo Tončić, arhitekt i Zadranin rodom – inače i jedan od osnivača Galerije umjetnina – intelektualac s izrazitim smislom za lijepo, već je od ranije počeo pribavljati narodne umjetnine, osobito vezove, i koristio ih je kao uzorke za rad u školi.
Godine 1910. načinio je stalnu izložbu radova seljanki i narodnih nošnji iz svih krajeva Dalmacije, a taj prvi postav nosio je ime “Narodni muzej”. Tončić, koji je bio ravnatelj ustanove, nastavio je s prikupljanjem građe koja oslikava nekadašnji život Splićana, otočana i težaka Zagore i očuvao je muzej kroz dva svjetska rata: fundus je u ratna vremena skrivao kod splitskih obitelji, i on je ostao netaknut do danas.
Generacije splitskih etnologa nastavile su obogaćivati muzej nošnjama, narodnim umjetninama, uporabnim predmetima, pokućstvom, alatima, instrumentima, nakitom i oružjem.
U čast obljetnice, u dvorištu muzeja svaki drugi dan bit će održan koncert, a nastupit će Darko Stojanovski i Minja Kuzmanić, splitski mandolinski kvartet “Da Capo” te proslavljeni gitarist Srđan Bulat, na samu godišnjicu 3. srpnja. Dan kasnije, na trgu pred muzejom gostovat će Kulturni centar Travno i SKUD “Ivan Goran Kovačić”. Pedesetak izvođača će u programu nazvanom “U ljeto se pravi momci žene” posjetiteljima predstaviti hrvatske svadbene običaje i napjeve, najavljuje ravnatelj muzeja Silvio Braica.

Opširnije